Analiza
Rat koji je izazvala Rusija napadom na Ukrajinu nije uzrokovao već stotine mrtvih, razorena sela i gradove, uništene živote i gospodarstvo, već je itekako ugrozio u posljednjih nekoliko godina sve veću ukrajinsku proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Prema podacima Ukrajinskog udruženja za obnovljivu energetiku (UAVE), polovici ukrajinskih postrojenja na obnovljive izvore prijeti potpuno ili djelomično uništenje!
U dosadašnjim ratnim djelovanjima, ruska vojska je kao jednu od taktika izabrala i uništavanje energetske infrastrukture ili njezino zauzimanje. Tako su do sada zauzeta postrojenja NE Černobil i NE Zaporižja, napadnute su brojne termoelektrane, uništeni dalekovodi, plinovodi (osim onih kroz koje i dalje ruski plin sigurno teče prema Srednjoj i Zapadnoj Europi!), spremnici nafte i derivata itd. Početkom godine, ukupna snaga ukrajinskih postrojenja na obnovljive izvore (bez velikih hidroelektrana) dosegnula je 9,5 GW, što je ostvareno ulaganjima na razini višoj od 12 mlrd. dolara. Čak 47% tih postrojenja nalazi se u dijelovima Ukrajine koji su izloženi ratnim djelovanjima. Tako se čak 89% ukraijnskih vjetroelektrana nalazi u ratnim područjima, zbog čega ih je više od polovice već prestalo s proizvodnjom. Isti je slučaj s 37% velikih sunčanih elektrana, s 35% integriranih sunčanih elektrana (na krovovima i pročeljima zgrada, očito u gradovima izloženima razaranju ruskih postrojbi) i s 48% elektrana na biomasu. S druge strane, tek se 16% ukrajinskih malih hidroelektrana nalazi u ratom ugroženim područjima.
Ukupne štete na ukrajinskim postrojenjima na obnovljive izvore već se sada procjenjuju na 5,6 mlrd. dolara, a u neposrednoj blizini ratnih područja nalaze se postrojenja ukupne vrijednosti još 3,6 mlrd. dolara. Štete na postrojenjima uključuju oštećivanje ili uništavanje vjetroturbina, fotonaponskih modula, pripadajuće električne opreme, trafostanica, dalekovoda, a primijećeno je i da pojedinci iz ruske vojske otuđuju dijelove instalacija i opreme, ističe UAVE, a prenosi američki hidroenergetski portal ‘HydroReview’, donosi Energetika-net.
