Analiza WSJ-a
Rusija je na korak da zamjeni Saudijsku Arabiju kao vodeći dobavljač nafte Narodnoj Republici Kini. Zbog ograničenja gornje granice cijene ruske nafte, koju su na 60 dolara po barelu postavili G7 i EU u prosincu prošle godine, kineski su se kupci okrenuli Rusiji koja sada zadovoljava 14% potražnje ove zemlje, a prije agresije na Ukrajinu udio je bio 8,8%.
“NR Kina gomila jeftinu rusku naftu, osiguranje u slučaju da gospodarstvo ubrza i cijene porastu. Beijing/Peking je zalihama u svibnju dodao oko 1,77 milijuna barela dnevno, najviše od srpnja 2020. godine, prema tvrtki za analizu naftnih podataka Refinitiv Eikon”, prenosi The Wall Street Journal.
U srijedu ujutro barel nafte tip Brent bio je 72,58 dolara, a dan ranije se ruski tip nafte Urals prodavao u baltičkoj luci Primorsk po 52 dolara (NR Kina ima još dodatne popuste).
Saudijska Arabija i Rusija žele ostaviti dojam saveznika, ali rat na naftnom tržištu traje neprestano i Rijad će tražiti kako odgovoriti na gubitak prvenstva u opskrbi važnog potrošača, NR Kine. Situacija je dramatičnija kad je riječ o Indiji, Arabija drži 13% opskrbe (prije ruske agresije 20%), a ruski je udio porastao na 40% – s 3% prije rata, prenosi Kpler, tvrtka koja prati podatke o robama.
Početkom lipnja je Saudijska Arabija najavila oštar potez, smanjenje milijun barela proizvodnje dnevno u srpnju u nadi da bi potaknula rast cijena: zaljevska monarhija treba novac kako bi financirala strukturnu reformu ekonomije, ali i niz gigaprojekata koje je pokrenuo prijestolonasljednik, realno pravi vladar, Muhamed bin Salman.
Međunarodna energetska agencija (IEA) sredinom lipnja je objavila da bi potražnja za fosilnim gorivima vrhunac doživjela oko 2028. godine jer energetska tranzicija uzima maha. Vladimir Putin je prije koju godinu pričao kako je svijet bez fosilnih goriva nemoguć.
Rijad nema puno vremena zarađivati na nafti, a cijene su nakon najave smanjenja proizvodnje čak pale zato što središnje banke Zapada najavljuju nastavak podizanja referentnih kamatnih stopa kako bi spustile tvrdoglavu inflaciju što otvara prostor pojavi recesije i smanjenju potražnje. NR Kina tomu dodaje dozu zabrinutosti jer nikako da se vrati na kolosijek stabilnog rasta nakon javnozdravstvene krize, prenosi Jutarnji list.