Rusija planira pojačati svoje formacije na Krimu zbog povećanih aktivnosti NATO-a u istočnoj Europi, izjavio je stalni predstavnik Rusije pri NATO-u Aleksandar Gruško, prenosi RIA Novosti. „U pogledu kvaliteta ništa se ne mijenja, međutim, djelimično ćemo pojačati svoje formacije na Krimu, vodeći se time da države-članice NATO-a u posljednje vrijeme povećavaju svoju aktivnost i razmještaju svoje snage u neposrednoj blizini naših granica”, rekao je Gruško, a donosi Russia Beyond the Headlines.
Prema njegovim riječima, ova odluka je donesena i zbog potrebne modernizacije ruske flote, koju Rusija nije mogla ranije realizirati zbog opstrukcija ukrajinske strane. Generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je 14. svibnja izjavio da je prisutnost NATO-a u istočnoj Europi povećana uslijed „ruske agresije” u Ukrajini. Rekao je i da je NATO u dovoljnoj mjeri pojačala svoje prisustvo u Pribaltičkim državama. Šef Komiteta Savjeta Federacije za međunarodna pitanja Konstantin Kosačov 19. travnja je rekao da je potreba za jačanjem obrambenih kapaciteta Rusije izazvana osjećajem za samoočuvanje i predstavlja odgovor NATO-u, koji teži ka nadmoći.
Ulazak Krima u sastav Rusije je bio apsolutno zakonit, a pokušaji da se dokaže suprotno, koje poduzimaju oni koji su izazvali rat u Ukrajini su apsurdni, smatra šef ruske diplomacije Rusije Sergej Lavrov. „Pokušaji onih koji su, i to bez ikakvog referenduma, režirali odvajanje Kosova od Srbije, da se dovede u sumnju slobodna volja građana Krima su apsurdni”, izjavio je Lavrov za Politiku, a prenosi Interfaks. „Uslijed toga što su Washington i Bruxelles podržavali državni prevrat u veljači prošle godine u Kijevu, vlast su oružanim putem preuzeli ultranacionalisti, koji su svojim potezima zemlju doveli na ivicu raspada i izazvali krvavi građanski rat”, izjavio je Lavrov. „U tom kontekstu se stanovništvo Krima u punom skladu s normama međunarodnog prava – jednog od osnovnih principa ravnopravnosti i samoodređenja naroda, o čemu govori član 1. Povelje Ujedinjenih naroda, član 1. Međunarodnog dogovora o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i mnogim drugim autoritetnim međunarodnim dokumentima – na referendumu izjasnilo za proglašenje nezavisnosti od Ukrajine i za pripajanje Rusiji”.
Komentirajući kosovski slučaj, Lavrov je istaknuo: „Upozoravali smo da će uvođenje modela proglašenja nezavisnosti pojedinih teritorija u međunarodnu praksu stvoriti presedan. Više puta smo ukazivali na to da u posljednje vrijeme NATO na čelu sa SAD-om redovito primjenjuje dvostruke standarde, krši temeljne principe međunarodnog prava, ne preže pred direktnim miješanjem u unutarnj pitanja suverenih država. Posljedice toga su u punoj mjeri osjetili narodi Jugoslavije, Iraka, Libije, a danas i Ukrajine. Stav Rusije prema kosovskom pitanju je izuzetno jasan i nepromijenjen: reguliranje ovog pitanja je moguće isključivo na temelju međunarodnog prava i u okvirima koje postavlja rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a br. 1244.” „Što se tiče napora koje Beograd ulaže u ovom pravcu, za nas su, naravno, prihvatljive one odluke koje odgovaraju Srbiji. Spremni smo srpskim partnerima i dalje pružati potrebnu podršku”, izjavio je ministar vanjskih poslova RF prilikom posjete Beogradu.