Kako navodi izdanje, uzorci “crnog zlata” poslani su stručnjacima kako bi se ustanovilo tko je i gdje do ove nafte došao. Međutim, na pitanje koliko je tada koštao barel “crnog zlata”, odgovora, na žalost, nema.

Stručnjaci navode da u 5. stoljeću prije nove ere, naravno, nije bilo bušotina, već su naftu nalazili “ispod nogu”. Kako kažu, u to vrijeme ova tečnost nije bila popularna. Prema riječima znanstvenog suradnika Odjeljenja za arheologiju Instituta za povijest i materijalnu kulturu pri Ruskoj akademiji znanosti Sergeja Solovjova, to što je nafta pronađena u posudi pokazuje da su je vjerojatno negdje prevozili. Kako kaže, još je rano govoriti o odredištima, međutim, izvjesno je da je amfora nađena nedaleko od prijelaza na Krim. “Kako bi odredili vrijednost potrebno je da znamo tržišnu cijenu, odnosno nekakve pismene dokaze. Međutim, njih nema, pa je zbog toga nemoguće ustanoviti tržišnu cijenu. Taj odgovor ne može dati ni jedan stručnjak”, tvrdi šef Sektora antičke arheologije u muzeju Ermitaž Aleksandar Butjagin.

Prema pretpostavkama stručnjaka, nafta se mogla koristiti za fenjere. “Ako je to tako, podsjećamo da je amfora s maslinovim uljem, koje se isto koristilo za svjetiljke, bila glavna nagrada na Olimpijskim igrama. Ukoliko nastavimo fantazirati, možemo reći da barel nafte u 5. stoljeću prije nove ere, ako se uopće njome trgovalo, svakako nije koštao 43 antička dolara”, zaključuju autori članka.