The New York Post

New York Post piše da je lobist, navodno povezan s projektom plinovoda Sjeverni tok 2, donirao novac za kampanju Joea Bidena, tada demokratskog predsjedničkog kandidata, uoči američkih predsjedničkih izbora 2020. godine.

NY Post iznosi informacije američkog saveznog izbornog povjerenstva iz kojih proizlazi da je u listopadu prošle godine bivši američki diplomat Richard Burt za potrebe Bidenovog izbornog stožera izdvojio 4.000 dolara. Uz to, u ožujku 2020. poslao je 10.000 dolara političkom odboru koji je podržao demokratskog kandidata.

Prema novinama, Burt zastupa interese tvrtki koje su partneri Gazproma u Sjevernom toku 2. Među njima su njemački Uniper i Wintershall, austrijski OMV, francuski Engie i anglo-nizozemski Shell. Kao što je navedeno u publikaciji, u dokumentima koje je Bert dostavio OMV-u kaže se da se njegove aktivnosti lobiranja tiču “zaštite i daljnjeg unapređenja interesa tvrtke u raspravi o prirodnom plinu kao elementu europske energetske sigurnosti i pitanjima sankcija protiv Rusije”.

NKDP je izvijestio i da je novac primljen od Burta vraćen ovaj tjedan nakon upita NY Posta.

Burt je bio pomoćnik državnog tajnika za europska i kanadska pitanja od 1983. do 1985. godine. Od 1985. do 1989. bio je američki veleposlanik u Njemačkoj. Također je bio šef američkog izaslanstva u pregovorima sa SSSR-om o razvoju Ugovora o ograničenju i smanjenju strateškog napadačkog naoružanja (START I). Prema novinama, Burt je “trenutno izravno uključen u aktivnosti lobiranja za Nord Stream 2 AG” (projektnu tvrtku za realizaciju projekta Sjeverni tok 2).

Kako se navodi, bio je i savjetnik predizbornog stožera prethodnog američkog predsjednika Donalda Trumpa za vanjskopolitička pitanja.

Novine podsjećaju i na izjavu koju je američki predsjednik Joe Biden dao prošli tjedan – da je izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2 gotovo završena i da bi uvođenje sankcija protiv projekta bilo kontraproduktivno za američke odnose s Europom.

Projekt Sjeverni tok 2 uključuje izgradnju dvije linije plinovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi kubnih metara godišnje, od obale Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke. Radovi su obustavljeni u prosincu 2019. nakon što je švicarski Allseas odustao od polaganja cijevi zbog mogućih američkih sankcija. Od prosinca 2020., izgradnja plinovoda nastavljena je nakon godinu dana stanke. Početkom travnja plinovod je bio 95% završen.

Američka Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA) koristila je partnerstvo s odjelom danske tajne službe za špijuniranje visokih dužnosnika susjednih zemalja, uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel, izvijestila je danska državna televizija DR.

Otkrića su rezultat interne istrage danske obavještajne službe iz 2015. godine o ulozi NSA-e u partnerstvu, objavio je DR pozivajući se na devet neimenovanih izvora upoznatih s istragom.

Prema istrazi koja je obuhvaćala 2012. i 2014., NSA je pomoću danskih informatičkih kablova špijunirala visoke dužnosnike u Švedskoj, Norveškoj, Francuskoj i Njemačkoj, uključujući bivšega njemačkog ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera i bivšega njemačkog oporbenog čelnika Peera Steinbruecka.

Na teritoriju Danske, koja je bliski saveznik Sjedinjenih Država, nekoliko je ključnih postaja za podmorske internetske kablove od i do Švedske, Norveške, Njemačke, Nizozemske i Velike Britanije.

Interna istraga u danskoj obrambenoj obavještajnoj službi pokrenuta je 2014. godine zbog zabrinutosti oko Edwarda Snowdena i curenja podataka prethodne godine, te je u njoj otkriveno kako NSA djeluje, navodi DR.

U Washingtonu, NSA nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar, a ured ravnatelja Nacionalne obavještajne službe (DNI) odbio je komentirati. Glasnogovornik danske obavještajne službe odbio je komentirati.

“Groteskno je što prijateljske obavještajne službe doista presreću i špijuniraju vodeće predstavnike drugih zemalja”, rekao je Steinbrueck za njemačku televiziju ARD. “Smatram da je to u političkom smislu skandal”, dodao je.

Švedski ministar obrane Peter Hultqvist rekao je za švedsku mrežu SVT da “o tome zahtijeva potpune informacije”. Norveški ministar obrane Frank Bakke-Jensen rekao je za televiziju NRK da “optužbe moraju shvatiti ozbiljno”.

Odluka u kolovozu prošle godine o suspenziji šefa danske obavještajne službe i još trojice dužnosnika s njihovih mjesta nakon kritika i optužbi za ozbiljne prekršaje neovisnog odbora koji je nadzirao odjel, usredotočena je na istragu iz 2015., prenosi DR.

Danska je vlada prošle godine objavila da će pokrenuti istragu cijelog slučaja na temelju podataka iz izvješća zviždača. Očekuje se da će ta istraga biti završena kasnije ove godine.

Related Posts