[vc_row][vc_column width=”1/3″]Poslovni dnevnik[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Nova rumunjska politička garnitura mora se pozabaviti sređivanjem javnih financija koje su “eksplodirale” velikim povećanjem socijalnih izdataka i plaća u javnom sektoru.[/vc_column][/vc_row]
Na predsjedničkim izborima prošle nedjelje drugi petogodišnji mandat osvojio je predsjednik Klaus Iohannis kojem je pripalo gotovo 66 posto glasova birača.
Njegova suparnica Viorica Dăncilă, donedavna premijerka iz redova Socijaldemokratske stranke (PSD, osvojila je malo više od 34 posto glasova. S obzirom da i novi premijer Ludovic Orban dolazi iz iste stranke kao i predsjednik Iohannis, konzervativne Nacionalne liberalne stranke (PNL), politički analitičari smatraju kako Rumunjska ovime ulazi u razdoblje prijeko potrebne stabilnosti.
Kakvo je stanje u rumunjskoj politici dovoljno govori podatak da je Orban već četvrti premijer u posljednje tri godine. “Imat ćemo predsjednika i vladu koji dolaze s ‘iste strane barikade’, pa izgleda da će biti više koherentnosti”, izjavila je za Financial Times Oana Popescu Zamfir, direktorica think-tanka Global Focus iz Bukurešta. U svom govoru nakon objave rezultata Klaus Iohannis je kazao kako je pravi pobjednik ovih izbora “moderna, europska i normalna Rumunjska”.
Međutim, on i premijer Orban – koji nije u srodstvu s mađarskim premijerom – suočavaju se s dugačkom listom ekonomskih problema, prije svega stanjem u državnoj riznici. Naime, 2016. je prekinut trend smanjenja proračunskog deficita koji je sa 0,6 posto BDP-a u 2015. narastao na ovogodišnjih 3 posto. Povećanje manjka u proračunu rezultat je snažnog povećanja mirovina i plaća u javnom sektoru koji je provela prijašnja socijalistička vlada.
K tome, Rumunjska među članicama Europske unije ima najveći udjel socijalnih davanja u proračunskim prihodima od čak 70 posto. “Pokušat ćemo smanjiti proračunski deficit koliko je god to moguće”, kazao je premijer Orban prošloga tjedna u intervjuu FT-u, ali i priznaje da će to biti vrlo teško zbog vrlo tanke parlamentarne većine. U prosjeku, zaposlenici javnog sektora plaćeni su 80 posto više od onih u privatnom sektoru, naglašava Iancu Guda, prvi čovjek rumunjske udruge financijskih analitičara.
“Hitno trebamo mjere koje će srezati socijalne izdatke za najmanje 10 posto jer ih si ne možemo priuštiti na ovoj razini”, upozorio je Guda. Dodao je i kako bi povećanje mirovina za 40 posto iduće godine, što je planirala socijaldemokratska vlada, povećalo proračunski deficit na čak 6 posto BDP-a.
Kako je najavio premijer Orban, drugi veliki problem na ekonomskom području bit će obnova povjerenja investitora u institucije. U tom kontekstu najvažnije je pokušati obnoviti predvidivost i neovisnost pravosuđa.
Trenutno sve dužnosti državnih odvjetnika na svim razinama obnašaju privremeni vršitelji dužnosti. K tome, Europska komisija posebno nadzire vladavinu prava u Rumunjskoj još od 2007. kada je ta država pristupila Europskoj uniji. Podsjetimo, pokušaj prijašnje socijaldemokratske vlade da de facto dekriminalizira korupciju te smjena jednog od najviših tužitelja za borbu protiv korupcije, izazvali su najveće prosvjede od pada komunističkog režima 1989. godine.
Liviu Dragnea, bivši čelnik socijaldemokrata osuđen je u svibnju na zatvorsku kaznu od 3,5 godine jer je iskoristio svoj utjecaj kako bi dvije članice stranke zaposlio na izmišljenim radnim mjestima u državnoj službi. Rumunji se također nadaju da će povratak političke stabilnosti pomoći u zaustavljanju iseljavanja stanovništva. Prema nekim statističkim podacima, od 17 milijuna Rumunja, njih tri milijuna napustilo je zemlju u posljednjih 10 godina što je među najvišim stopama iseljavanja po stanovniku u cijelom svijetu.
