Ribić protiv smanjenja plaća dužnosnika

Najavljeno smanjivanje plaća saborskih zastupnika je uvod u smanjivanje plaća prvo u javnom sektoru, a onda i u cijeloj zemlji, što može potaknuti rast korupcije, ustvrdio je u srijedu predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.

Smanjenje plaća političkih dužnosnika je “finta i preludij” za smanjivanje cijene rada u cijeloj Hrvatskoj, jer je tečaj kune precijenjen preko 20 posto, pa se na taj način želi smanjiti troškove poduzećima, pogotovo izvoznicima, ocijenio je Ribić na konferenciji za novinare.

To je i put ka korupciji, smatra Ribić. “Jako se bojim da će HDZ pribjeći staroj poznatoj metodi zaobilaznog nagrađivanja svojih ministara, a znate kako se to zove, vidjeli ste na sudovima”, rekao je. Svi koji imaju iluzije da će nakon smanjivanja plaća javnim i državnim službenicima njihove plaće biti bolje, ne znaju što govore – takva podjela na javne radnike i radnike u privatnom sektoru ne postoji, što je lošije u javnom sektoru bit će lošije i u privatnom i obrnuto, poručio je Ribić.

Također je kritizirao izjavu ekonomistice Sandre Švaljek, koja je savjetovala članovima Mosta da za 10 posto smanje masu za plaće u javnom sektoru, ustvrdivši da Švaljek “strašno griješi” jer će se s rezanjem plaća ionako slabašna potražnja i dalje gušiti.

Traži se reforma javne uprave, ali pitanje je što je njezin sadržaj – povećanje efikasnosti ili smanjivanje troškova. Ako je u pitanju samo smanjivanje troškova, to je u isključivo u interesu kapitala, a ne građana. Ako želite povećanje efikasnosti onda ne možete smanjivati plaće jer će najkvalitetniji ljudi otići, a javna uprava je već devastirana, pa se s tako nekompetentnim i nestručnim kadrom ne može provoditi nijedna politika, tvrdi Ribić.

Smanjivanje plaća je po Ribiću notorna glupost i ekonomska šteta, jer se time smanjuje potražnja, a ne javni dug. U javnim službama su plaće u zadnje četiri godine smanjene od 11 do 29 posto, a javni dug se istovremeno udvostručio, upozorio je. S druge strane, sindikati trebaju biti oprezniji u vezi rasta plaća za šest posto, što je predviđeno sporazumom o povećanu osnovice u slučaju rasta BDP-a, jer se tu doista otvara problem javnog duga i povećanja deficita, priznaje Ribić.

Nećemo odustati od tih šest posto, ali možemo to odgoditi, pod uvjetom da na drugoj strani imamo “civiliziranu skupinu ljudi koji respektiraju potpisane ugovore”. No, ako na Vladinoj strani nema takvih pregovarača, onda ćemo se svakako vidjeti na sudu, poručio je Ribić dodavši kako sindikati neće biti tvrdoglavi, bezobzirni i neuviđavni za ukupno stanje u zemlji.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata također je odbio “gnjusne optužbe nekih medija” da su sindikati kočničari reformi, ustvrdivši da je pravi kočničar uvijek bila politika. Nisu sindikati kočili promjenu teritorijalnog ustroja, reformu pravosuđa i zemljišnih knjiga, lakše osnivanje tvrtki ili reformu poljoprivrede, kaže Ribić. Štoviše, na nekim područjima su dali svoj konstruktivan doprinos, npr. kod reforme plaća u javnom sektoru, ali politika to nikad nije provela.

Kao primjer naveo je reformu viskog obrazovanja iz 2011. godine, tzv. Fuchsove zakone, u čemu je aktivno sudjelovao Sindikat znanosti i visokog obrazovanja, a srušio ju je dio HDZ-a i dio SDP-a u neprirodnoj koaliciji. “Vesna Pusić i Andrija Hebrang zajedno, Gvozden Flego i Petar Selem zajedno, SDP-ovci i HDZ-ovci zajedno protiv Vladina prijedloga. Politika je lomila reforme u kojima su sindikati aktivno sudjelovali”, ističe Ribić.

Proteklu godinu na sindikalnoj sceni najviše su obilježili neuspjeli višednevni štrajk u osnovnim, srednjim i visokim školama, fakultetima i znanstvenim institucijama, te uspješna akcija sindikata Imunološkog zavoda kojom je Vladu praktički natjerao da Zavod pretvori u državnu ustanovu.

Nakon što je odbijen njihov zahtjev za povećanjem plaća zaposlenima u obrazovanju i znanosti za četiri posto, sindikati prosvjete i znanosti organizirali su krajem rujna štrajk, koji se ubrzo počeo osipati te je nakon osam dana prekinut, a da štrajkaši nisu polučili nikakav uspjeh. Predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić zbog neuspjelog štrajka podnio je ostavku, koja nije prihvaćena pa je ponovno izabran na tu dužnost, a ostavku je najavio i čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić, no i ona je odbijena.

Krajem godine čelnici sedam sindikata javnih službi nisu se odazvali pozivu na sastanak s tehničkom Vladom o sporazumu o povećanju osnovice za plaće u javnim i državnim službama, koja je trebala porasti nakon što je u dva kvartala BDP porastao za ukupno dva posto. Poručili su da očekuju rast plaća od šest posto već na plaćama za prosinac, a u protivnom najavljuju sudske tužbe za koje su sigurni da će ih dobiti.

Podružnica Sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske u Imunološkom zavodu usprotivila se tijekom lipnja namjeri Vlade da privatizira Imunološki zavod i povela akciju za pretvaranje Imunološkog u državni zavod. Nakon niza sindikalnih prosvjeda protiv Vlade i udruge Visia Croatica, koju su optuživali da “ispod žita” želi privatizirati Imunološki, Vlada je odlučila da se Imunološki zavod preoblikuje iz dioničkog društva u državnu zdravstvenu ustanovu.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever krajem studenoga je na redovitom saboru te sindikalne središnjice po peti puta izabran na tu dužnost, dok je za novog predsjednika Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske izabran Stjepan Topolnjak, koji je zamijenio dugogodišnju predsjednicu Spomenku Avberšek, koja je otišla u mirovinu.
Nakon nesporazuma i razlaza članova podružnice sindikata Inaš u sisačkoj Rafineriji sa zagrebačkom središnjicom, u Sisku je osnovan sindikat Nova solidarnost, za čijeg je predsjednika izabran Predrag Sekulić, raniji predsjednik Radničkog vijeća Ine i koordinator Stožera za obranu Rafinerije nafte i radnih mjesta.

Godinu na izmaku obilježili su i štrajkovi radnika Tvornice industrijske i brodske opreme “3. maj”, Uljanik TESU-a i splitske željezare zbog neisplate plaća, kao i prosvjedi radnika sisačke rafinerije protiv otkaza i mogućeg zatvaranja rafinerije. Inicijativa 15 sindikata i sedam udruga civilnog društva pokrenula je krajem svibnja prikupljanje potpisa za referendum o novom Zakonu o referendumu, no nisu uspjeli prikupiti dovoljan broj potpisa.

Sindikati su ove godine po prvi puta središnje obilježavanje 1. svibnja, Međunarodnog praznika rada, organizirali u Sisku umjesto u Zagrebu, kako bi u gradu koji grca u ekonomskim problemima upozorili na propadanje hrvatske industrije. Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić usprotivio se Vladinoj namjeri privatizacije društva Hrvatske autoceste – Održavanje i naplata cestarine (HAC ONC) putem inicijalne javne ponude, ustvrdivši kako se radi o prikrivenom načinu prodaje autocesta kroz tvrtku operatera. Stanić se krajem godine našao na meti kritika javnosti jer se usprotivio kažnjavanju radnika u naplatnim kućicama koji su uhvaćeni da potkradaju svoju tvrtku i varaju vozače.

You may also like

0 comments