Home Ekonomija Restruskturiranje cestovnog sektora i odbijanje smjene Dalić

Restruskturiranje cestovnog sektora i odbijanje smjene Dalić

by admin

[vc_row][vc_column width=”1/3″]Premijer Andrej Plenković u četvrtak je izjavio da će refinanciranjem dugova cestovnog sektora godišnje uštede na kamatama dosezati 50 milijuna eura, da se radi i na poslovnom restrukturiranju, te je ocijenio da je riječ o velikim, strateškim pomacima.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Na početku sjednice Vlade Plenković se osvrnuo na projekt modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora i podsjetio da je lani refinanciran dug u visini od 1,275 milijardi eura, po “nikad boljim kamatama, nikad boljoj ročnosti, do 2030.”.

“Sad je refinanciran kredit u iznosu od 1,8 milijardi eura, također rok od 12 godina, kamata od 1,95 posto. Tako smo praktički malo više od 3 od ukupno 5 milijardi duga u cestarskom sektoru riješili na način koji je u hrvatskoj javnosti doveo do zaborava inicijative o monetizaciji hrvatskih autocesta, koja je bila jedna od rješenja bivše SDP-ove Vlade prije samo nekoliko godina”, ustvrdio je Plenković.

[/vc_column][/vc_row]

Dodao je da je sada napravljeno financijsko restrukturiranje, radi se na i na poslovnom restrukturiranju, nakon čega će ova društva moći svojim poslovanjem nositi dugove.

“To su veliki, strateški pomaci”, ocijenio je Plenković, napomenuvši da je na ovaj način došlo do godišnje uštede na kamati od 50 milijuna eura godišnje.

“S ovim nema novog zaduženja, ima uštede u odnosu na postojeće financijske aranžmane od 50 milijuna eura za kamate godišnje”, zaključio je Plenković.

U sklopu drugog kruga financijskog restrukturiranja cestovnog sektora, Vlada će danas donijeti odluke o davanju jamstva za krediti Hrvatskim autocestama, Hrvatskima cestama te društvu Autocesta Rijeka-Zagreb.

Vlada RH u četvrtak je odbacila kao neutemeljene i neosnovane, sve oporbene navode iz Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja potpredsjednici Vlade i ministrici gospodarstva, poduzetništva i obrta Martini Dalić, a u učitovanju na prijedlog 37 oporbenih saborskih zastupnika, iz Vlade ukazuju na više netočnosti u prijedloga.

Među njima je i netočno navođenje funkcije koju Dalić obnaša.

U Vladinu očitovanju iznesenom na sjednici, uz ostalo stoji, kako u prijedlogu oporbe za pokretanje pitanja povjerenja,predlagatelji pogrešno navode dužnost koju obavlja Martina Dalić, s obzirom da je ona potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, a ne – kako je navedeno – potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva.

Vlada također odbacuje sve navode oporbe o odgovornosti potpredsjednice Dalić vezano za Agrokor i ‘aferu savjetnici’. Oporbeni predlagatelji, naime, smatraju kako je Dalić, s obzirom na ovlasti Ministarstva kojem je na čelu, morala znati da je kao ‘podizvođač’ u procesu restrukturiranja koncerna angažirana tvrtka, u kojoj je radio sada već bivši izvanredni povjerenik Ante Ramljak.

Odbacuje i tvrdnje vezane uz izgradnju plinske termoelektrane, ističući kako oporbeni zastupnici krivo navode da će se ona graditi na rijeci Perući, s obzirom na to da takva rijeka ne postoji, već je, naglašavaju iz Vlade, riječ o gradnji elektrane na rijeci Cetini.

“Ukoliko su predlagatelji u svom Prijedlogu imali na umu prijedlog projekta za izgradnju kombi kogeneracijske plinske elektrane na prostoru negdašnjeg kamenoloma na obali umjetnog akumulacijskog jezera Peruća, tada Vlada ističe da su svi stavovi potpredsjednice Vlade i ministrice definirani stavovima i aktima resornih ministarstava i tijela državne uprave, zbog čega Vlada u cijelosti odbacuje tvrdnje da je potpredsjednica Vlade i ministrica iznosila neistinite tvrdnje”, navodi Vlada u očitovanju.

Premijer Andrej Plenković kratko je samo kazao kako je riječ o već petoj inicijativi za izglasavanje nepovjerenja članovima njegove Vlade ili cijeloj Vladi.

“Pisano smo obrazložili zašto odbijamo ovakav prijedlog, a osobno ću zajedno s potpredsjednicom Vlade braniti naše očitovanje u Saboru”, naglasio je.

Vlada je donijela i odluku o dodjeli jednokratne pomoći Caritasu Karlovačke eparhije iz robnih zaliha, što je ustaljena praksa posljednjih deset godina u vrijeme Uskrsa i Božića, a riječ je o robi vrijednoj 3,5 milijuna kuna.

Related Posts