Rekordni pad BDP-a nije tako stražan, poručuju iz Vlade

Reakcije

Prva procjena godišnjeg pada BDP-a u posljednja tri mjeseca prošle godine (7 posto), ali i na razini cijele protekle godine (8,4 posto) ispala je više-manje u okvirima očekivanja Vlade.

Za njezina podpredsjednika i ministra financija Zdravka Marića u četvrtom su se kvartalu nešto boljim od očekivanja pokazale investicije s rastom od 4,2 posto, dok je s obzirom na podatke o fiskalizaciji i robnoj razmjeni računao s nešto manjim padom privatne potrošnje (-4,5%) i izvoza (ukupno -9,8%, uz rast kod robe za 8,6 i pad kod usluga za 26 posto).

Ostaje primijetiti da su u DZS-u i uz najnoviju procjenu kvartalnog BDP-a napomenuli da pandemijske okolnosti nisu bez utjecaja na dostupnost i pouzdanost podataka koji se koriste u tim procjenama. No, koji promil veći ili manji pad BDP-a u 2020. ništa bitno ne mijenja.

Pita li se Željka Lovrinčevića sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, gospodarski pad u 2020., ali i prvi ekonomski pokazatelji u EU u ovoj godini pokazuju razvidnu vezu strukturnih obilježja ekonomije i ranjivosti u pandemijskom okruženju.

Zemlje koje imaju razvijene sektore industrije, snažan lanac poljoprivrede i prehrambene industrije te razvijene “nekontaktne” usluge imaju znatno manji udar pandemije u odnosu na one koje se ne mogu pohvaliti time.

Hrvatska je ekonomija u skupini tih “drugih” (slaba industrija, uz turizam i prijevoz te općenito usluge koje dominantno počivaju na kontaktu) u kojoj su mahom i druge zemlje Mediterana.

Nasuprot tome, pad BDP-a u Europskoj uniji je lani izbjegla samo Irska, a u skupini onih s manjim padom od prosječnog na razini EU (6,4 posto) su npr. skandinavske i baltičke zemlje, Njemačka…

“Potraje li sezonski obrazac ponašanja koronavirusa u Europi, bilo zbog tempa cijepljenja ili novih sojeva, teško možemo očekivati i znatniji oporavak turizma.

A njegov se direktan i indirektan utjecaj na ukupno gospodarstvo Hrvatske prije prošle godine, prema ocjenama HGK, procjenjivao i do približno 25 posto BDP-a. U tom slučaju kao amortizeri nam ostaju europski fondovi i građevinarstvo u kojem se očekuje utjecaj obnove nakon potresa, ali i problem radne snage”, kaže Lovrinčević.

Ostane li pandemija i dalje “tema”, dodaje, u srednjem bi roku rasprave o javnom sektoru mogla i zasjeniti nužnost mijenjanja gospodarske strukture i realokacije privatnog kapitala. Taj problem trenutno je prigušen jer je nemali dio poslovnog sektora još pod većim ili manjim kišobranom izravnih potpora ili moratorija.

Potpore za očuvanje radnih mjesta kroz sufinanciranje isplate plaća (4000 kuna) i nadoknadu fiksnih troškova onima s jako ograničenim radom (i padom prihoda većim od 60 posto) Vlada do daljnjega produžava. No, teško da će to potrajati baš dugo.

Stoga je razumljivo i da u Hrvatskoj udruzi poslodavaca sve glasnije apeliraju da se barem polovica od šest milijardi eura bespovratne komponente iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost usmjeri prema privatnom sektoru.

Vlada je u svojim projekcijama za ovu godinu predvidjela 5-postotni rast BDP-a, a EK predviđa i nešto većih 5,3 posto (veće stope očekuju samo u Španjolskoj i Francuskoj). Slična očekivanja, i to s jačim zamašnjakom oporavka u drugoj polovici godine, imaju i analitičari Raiffeisen banke.

No, dok oni kažu kako je ta prognoza izložena negativnim rizicima, ministar Marić za ostvarenje Vladinih projekcija vidi i pozitivne i negativne rizike. Na obje strane ističe pandemiju, a isto vrijedi i za spretnost u povlačenju europskog novca, u prvom redu iz paketa EU Next Generation, kaže, a donosi Poslovni dnevnik.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u petak su ocijenili da je pad BDP-a u 2020. godini za 8,4 posto ipak znatno bolji rezultat od nekih ranijih očekivanja ali da “bez oporavka uslužnih djelatnosti neće biti prostora ni za značajniji oporavak gospodarstva”.

Godišnji pad BDP-a od 8,4 posto u skladu je s očekivanjima, kaže za Hinu znanstvenica s Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) Maruška Vizek i dodaje kako smatra da nas je od većeg pada izvuklo treće tromjesečje zbog ključnog doprinosa turizma, no ističe i doprinos Vladine strategije u prvoj polovini prošle godine.

Pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini za 8,4 posto i dalje je vrlo visok, iako su ostvarena kretanja nešto povoljnija od projekcija Hrvatske narodne banke (HNB) s kraja 2020. godine, ističu iz HNB-a u komentaru najnovijih podataka.

You may also like

0 comments