Rekordna ulaganja u vjetaroelektrane na moru

Analiza WindEurpe

Unatoč ograničenjima koje je nametnula pandemija koronavirusa, Europa je potvrdila rekordni iznos ulaganja u nove vjetroelektrane na moru (offshore) u 2020. godini – 26,3 milijarde eura za financiranje 7,1 GW novih kapaciteta energije vjetra na moru, objavio je WindEurope.

„Investitori vide da je offshore vjetar jeftin, pouzdan i otporan – i da vlade žele više od njega. Ta će ulaganja stvoriti radna mjesta i potaknuti rast. Svaka nova vjetroturbina na moru generira 15 milijuna eura gospodarske aktivnosti. Očekujemo da će se brojka od 77 tisuća ljudi koji danas rade u ovoj industriji u Europi popeti na 200 tisuća do 2030. godine“, istaknuo je Giles Dickson, izvršni direktor WindEuropea, te naglasio dokazanu otpornost offshore industrije vjetra. Postojeće europske vjetroelektrane na moru nastavile su raditi, dodao je, a nove su se nastavile graditi.

Prošle godine instalirano je 2,9 GW novih offshore vjetroelektana, što je u skladu s prognozom WindEuropea prije Covida-19, i sada Europa ima 25 GW kapaciteta offshore vjetra. Nizozemska je povezala na mrežu 1.493 MW, Belgija 706 MW, Velika Britanija 483 MW, Njemačka 219 MW, a Portugal je dovršio instalaciju plutajuće vjetroelektrane sufinancirane od strane EU-ovog programa NER300, navodi se u novom izvješću ‘Offshore wind in Europe – key trends and statistics 2020‘.

Europa sada ima 116 offshore vjetroelektrana u 12 zemalja, s time da je 40 posto kapaciteta nalazi u Velikoj Britaniji. No, na scenu stupaju novi igrači. Francuska će započeti gradnju svojih offshore vjetroelektrana nakon konačnih investicijskih odluka o 1 GW do 2023. Planiraju i četiri male plutajuće vjetroelektrane, a ove će godine na natječaju ponuditi veliku plutajuću vjetroelektranu. Poljska je donijela povijesni Zakon o offshore vjetru i cilja na 28 GW do 2050. Osim toga, inicirali su sporazum između svih osam baltičkih zemalja o suradnji na razvoju vjetroelektrana na moru. Grčka će usvojiti planove za izgradnju offshore vjetra, a i tri baltičke države – Estonija, Latvija i Litva – razvijaju svoje projekte. Offshore vjetar više nije samo limitiran na Sjeverno more – sve više zemalja ide u tom smjeru.

Tehnologija se nastavlja razvijati, navodi WindEurope, i prosječna veličina turbina instaliranih prošle godine bila je preko 8 MW. Također, prošle godine zabilježene su velike narudžbe za GE-ovu turbinu GE Haliade-X od 13 MW. I Siemens Gamesa najavila je novu turbinu od 14 MW.

Prekretnica je bila strategija EU-a za offshore razvoj obnovljivih izvora energije (ORES) koju je Europska komisija donijela prošle godine. Ona je omogućila regulatorni okvir i postavila cilj od 300 GW offshore vjetra do 2050. godine, što je 25 puta više od onoga što EU ima danas.

„Izvrsno je što se mnogo više zemalja sada obvezalo na Ugovore o razlici (CfD) kao model financiranja. To je jeftino za vlade jer im se novci isplaćuju i vraćaju ovisno o tržišnim cijenama, a i to značajno smanjuje troškove financiranja, što znači niže račune za potrošače energije. Sada će i Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska, Poljska, Francuska, Irska i Litva koristiti CfD-ove”, kaže Dickson.

U 2020. godini potpisano je šest velikih ugovora o kupnji energije (PPA) s offshore vjetroelektrana. To pokazuje korporacijsku potražnju za čistom energijom vjetra. Novi PPA-ovi su dolazili iz različitih sektora industrije i uključivali su velike korporativne kupce kao što su Nestle, Amazon, Deutsche Bahn, Borealis i Ineos, prenosi portal OIE.

You may also like

0 comments