Rekordan rast zaposlenosti u Eurozoni

Izvješće Eurostata

Gospodarska aktivnost u EU-u i eurozoni u trećem je kvartalu rasla istim tempom kao i prethodna tri mjeseca, a slična kretanja bilježi i zapošljavanje, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata kojim je obuhvaćeno svih 27 zemalja članica.

Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) EU-a porastao je u trećem kvartalu za 2,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, objavio je Eurostat, u skladu s procjenom sredinom studenoga, kada je bio raspolagao podacima za 20 zemalja.

U drugom tromjesečju gospodarska aktivnost porasla je također za 2,1 posto, pokazuje najnovije izvješće.

U eurozoni, kao što je pokazala procjena sredinom studenoga, BDP je porastao u razdoblju od srpnja do rujna 2,2 posto. Istu stopu rasta ostvarila je i u prethodna tri mjeseca.

Eurostat je podigao za 0,2 postotna boda procjenu stope rasta na godišnjoj razini za oba područja.

Sezonski prilagođen BDP EU-a prema novoj je procjeni u trećem kvartalu porastao 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, nakon 13,8-postotnog skoka u razdoblju od travnja do lipnja.

Gospodarstvo eurozone poraslo je revidiranih 3,9 posto, nakon 14,4-postotnog skoka u tromjesečnom razdoblju do kraja lipnja.

Najveći je rast BDP-a na razini Unije u trećem kvartalu prema prethodna tri mjeseca bilježila Austrija, za revidiranih 3,8 posto.

Slijede Francuska i Portugal s rastom aktivnosti u trećem tromjesečju za tri odnosno 2,9 posto, u skladu s ranijom procjenom.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem kvartalu za 2,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je ostvarilo rast od 0,8 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

Najskromniji rast BDP-a na kvartalnoj razini bilježile su Rumunjska i Slovačka, po stopi od 0,4 posto, a litvansko je gospodarstvo stagniralo.

U odnosu na isti kvartal prošle godine, najveći rast gospodarstva u trećem tromjesečju ostvarila je Hrvatska, od 15,5 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

U drugom kvartalu hrvatsko gospodarstvo poraslo je 16,8 posto prema istom razdoblju godine ranije.

Slijede Grčka i Irska, gdje je gospodarska aktivnost porasla za 13,4 i 11,4 posto u odnosu na treći kvartal 2020. godine.

Najskromniji rast imala je Slovačka, za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Slijede Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, i Španjolska, s rastom od 2,6 i 2,7 posto.

Broj zaposlenih u trećem kvartalu u EU i eurozoni porastao je za 0,9 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazali su sezonski prilagođeni podaci statističkog ureda u skladu s prijašnjom procjenom.

U drugom tromjesečju 2021. u oba je područja porastao za 0,8 posto, pokazuje izvješće.

Najveći rast broja zaposlenih bilježila je Irska, od četiri posto, a slijede Španjolska i Litva, s rastom broja zaposlenih od 2,6 i 2,1 posto. Blizu su Estonija i Grčka, gdje je on uvećan za 1,9 posto.

Pad broja zaposlenih imala je samo Latvija, za dva posto, dok je njihov broj stagnirao u Finskoj.

Hrvatska i Slovačka imale su najskromniji rast broja zaposlenih u trećem kvartalu, od 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.

U Hrvatskoj je u drugom kvartalu u odnosu na tri mjeseca ranije njihov broj porastao za 0,4 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

Vrlo blizu su Njemačka, Češka, Italija, Rumunjska i Švedska, s rastom broja zaposlenih u trećem kvartalu za po 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

U usporedbi s prošlogodišnjim trećim kvartalom, prema sezonski neprilagođenim podacima, broj zaposlenih porastao je u EU za 2,1 posto, u skladu s ranijom procjenom.

U eurozoni je rast iznosio revidiranih 2,1 posto, za 0,1 postotni bod veći nego je Eurostat objavio u prethodnoj procjeni.

U drugom kvartalu, prema istom razdoblju godine ranije, u oba je područja broj zaposlenih uvećan za dva posto, objavio je Eurostat u najnovijem izvješću.

Irska je bilježila najveći rast broja zaposlenih i u odnosu na treći kvartal lani, od 7,6 posto. Slijede Danska i Španjolska, s rastom od po četiri posto, a blizu je i Mađarska, s rastom od 4,1 posto.

U Hrvatskoj je broj zaposlenih u trećem kvartalu porastao za 1,7 posto u usporedbi s istim razdobljem lani, kao i u drugom tromjesečju, pokazalo je izvješće Eurostata.

Najslabiji rast imala je Slovačka, od 0,2 posto, a slijede Njemačka i Češka, s rastom broja zaposlenih od 0,6 i 0,7 posto.

Pad broja zaposlenih bilježile su samo Rumunjska i Latvija, od 6,9 i 0,9 posto.

You may also like