Ministar financija Zdravko Marić u ponedjeljak je kazao da se Hrvatska zadužila na međunarodnom tržištu za 1,25 milijardi eura po povijesno najnižem prinosu od 3,19 posto, čime će se godišnji trošak kamata u proračunu smanjiti za više od 300 milijuna kuna.
Hrvatska je u ponedjeljak na inozemnom tržištu dogovorila prodaju 1,25 milijardi eura vrijedne obveznice s dospijećem 2027. godine, uz prinos od 3,19 posto i kuponom od 3,0 posto, što je dosad najpovoljnije zaduženje, priopćilo je večeras Ministarstvo financija. “To je za nas povijesno najniži prinos otkad smo na međunarodnim tržištima kapitala. Taj iznos koristit će se za refinanciranje obveznice koja dospijeva u travnju mjesecu, dakle za mjesec dana, u iznosu od 1,5 milijardi američkih dolara”, istaknuo je ministar Marić u telefonskoj izjavi za Hinu.
Marić je važnim ocijenio i činjenicu da je obveznica koja stiže na naplatu i koja će biti refinancirana s danas prikupljenim sredstvima, nosila godišnji prinos odnosno kupon od 6,25 posto. “Dakle imamo praktički dvostruko jeftinije financiranje – na godišnjoj razini to nam znači uštedu na trošku kamata za više od 300 milijuna kuna”, izjavio je Marić, dodavši kako je interes investitora bio značajan.
Knjiga upisa zatvorena je unutar jednog dana, s ukupnom potražnjom od strane investitora na razini od oko 3 milijarde eura. “Imamo široko rasprostranjene investitore u Europi, s obzirom da je tako i strukturirana transakcija. Bilo je interesa i izvan Europe, no najveći interes je došao iz Italije, Velike Britanije, Njemačke i zemalja srednje i istočne Europe”, naveo je.
Ovako značajan interes investitora rezultirao je postizanjem iznimno povoljnih uvjeta izdanja, dodao je. “Uvijek smo govorili da tražimo najpovoljniji moment za zaduživanje. U tome smo i uspjeli, s jedne strane zbog povoljnih okolnosti na međunarodnim tržištima, a s druge i zbog onoga što su prepoznale i rejting agencije, a to je poboljšanje gospodarskih kretanja – rast u 2016. iznad očekivanja i dobar početak 2017”, rekao je Marić.
Kazao je i da investitori posebno pozorno prate i javne financije te da su uvažili činjenicu da je proračunski deficit za 2016. smanjen ne samo na planiranih 1,6 posto BDP-a, nego je i značajno ispod toga (na 1 posto BDP-a), a po prvi put je pao i udjel javnog duga u BDP-u.
Fokus sada prema segmentu cesta i autocesta
Državnom proračunu ove godine dospijeva na naplatu 27,5 milijardi kuna, dok izvanproračunskim fondovima, ponajviše cestarskom sektoru, dospijeva oko 7,5 milijardi kuna. Početkom veljače Ministarstvo financija realiziralo je na domaćem tržištu kapitala dva izdanja obveznica u ukupnom iznosu od 8,5 milijardi kuna. Izdane su obveznica dospijeća 2022. u nominalnom iznosu od 3 milijarde kuna uz kamatnu stopu od 2,25 posto te obveznica dospijeća 2028. u nominalnom iznosu od 5,5 milijardi kuna uz kamatnu stopu od 2,875 posto.
Po Marićevim riječima, u planu su još do kraja godine izdanja na domaćem tržištu za potrebe državnog proračuna. “Međutim, sada će dio našeg fokusa i orijentacije ići prema segmentu cesta i autocesta. Već radimo intenzivno na važnom projektu poslovnog i financijskog restrukturiranja cesta i autocesta. Činjenica je da velika većina njihova duga dospijeva ove i u iduće tri godine. Naša je namjera ne samo unaprijediti ročnu strukturu duga, nego i sniziti njegovu cijenu, čime bismo smanjili teret kamata, a to je važno ne samo za proračun i širu državu nego za cijelo gospodarstvo i građane”, zaključio je Marić.
