[vc_row][vc_column width=”1/3″]Prijevremeni izbori vjerojatno će odlučiti o europskoj budućnosti Makedonije nakon što je zbog slabog odziva građana propao referendum o promjeni imena države, pišu europski mediji.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Samo 36,5 posto birača s pravom glasa izišlo je na referendum u nedjelju kako bi odgovorili na pitanje: “Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”. Da bi referendum bio valjan, odziv je trebao biti 50 posto plus jedan glas, iako je 91 posto onih koji su izišli glasalo za promjenu imena države.[/vc_column][/vc_row]
Makedonski premijer Zoran Zaev sada će pokušati ratificirati sporazum s Grčkom o promjeni imena države u nacionalnom parlamentu. Referendum nije bio obvezujući, ali zbog njegovog neuspjeha teško će dobiti dvotrećinsku većinu potrebnu za ratifikaciju.
Propast referenduma ide također u prilog nacionalistima u Makedoniji i Grčkoj koji tvrde da sporazum nema mandat naroda, piše u ponedjeljak EUobserver. “Ljudi su odlično izabrali i kazali ‘da’ našoj budućnosti. Vrijeme je da zastupnici slijede glas naroda i pruže potporu”, rekao je Zaev novinarima u nedjelju.
“Odlučan sam da uvedem Makedoniju u Europsku uniju i NATO”, dodao je.
“Neće biti boljeg sporazuma s Grčkom, niti alternative za NATO i EU”, naglasio je. Ali ako i glasanje parlamenta bude negativno, morat će pribjeći “drugom demokratskom alatu” ne bi li spasio sporazum, dodao je, aludirajući na prijevremene izbore.
Zaev i njegove savezničke stranke, među kojima su one makedonskih Albanaca, mogu očekivati da će 71 zastupnik glasati za ustavne promjene potrebne za promjenu imena države u Republika Sjeverna Makedonija.
No premijer će trebati barem 80 glasova, a oporba, koja ima 49 zastupnika, ne daje naslutiti da bi mogla promijeniti stajalište. “Činjenica je da sporazum o imenu nije od naroda dobio zeleno svjetlo, nego znak stop”, rekao je Hristijan Mickoski, vođa oporbene stranke VMRO-DPMNE. “Vladina politika doživjela je danas debakl.”
“Onaj koji je glasao protiv i bojkotirao referendum poslao je poruku: ovo je Makedonija, ovdje žive Makedonci, ovdje se govori makedonski, ovo je zemlja makedonskih predaka”, dodao je.
Sporazum o promjeni imena Makedonije mora ratificirati i grčki parlament kako bi stupio na snagu. Makedonija bi trebala “nastaviti provedbu ovog sporazuma”, rekao je grčki premijer Aleksis Cipras Zaevu telefonom nakon objave rezultata referenduma. “Ako se sporazum provede, to će biti stup stabilnosti na Balkanu”, rekao je.
No nacionalistički trijumfalizam VMRO-DPMNE-a o “zemlji makedonskih predaka” neće olakšati Ciprasu da dobije potporu. Činjenica da je njegov ministar obrane Panos Kamenos, iz nacionalističke stranke u grčkoj koaliciji, na Twitteru ocijenio da je makedonski referendum bio “neuspjeh” i da je 68 posto Makedonaca “poništilo sporazum (o imenu)” također ne sluti na dobro kada je riječ o ratifikaciji sporazuma u Grčkoj.
[quote_box name=””]
Premijeri Makedonije i Grčke, Zoran Zaev i Aleksis Cipras, najavili su nakon neuspjelog nedjeljnog referenduma da će se i dalje zauzimati za dogovor o promjeni imena Makedonije, pošto su podršku tome planu dali i Europska unija i NATO.
Makedonija je u nedjelju održala referendum u sklopu dogovora prema kojemu će Grčka, ako Makedonci prihvate ime “Republika Sjeverna Makedonija”, odustati od blokiranja ulaska Skoplja u NATO i u Europsku uniju.
Velika većina birača, oko 91,2 posto, odobrila je promjenu imena, no izlaznost je bila daleko niža od potrebnih 50 posto, pokazali su rezultati izbornog povjerenstva nakon prebrojavanja oko 80 posto glasova. Protiv je bilo 5,86 posto, a izlaznost je bila oko 35 posto.
Pitanje na referendumu glasilo je: “Jeste li prihvaćanjem dogovora s Grčkom za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji?”. Iako referendum nije pravno obvezujuć, dovoljan broj članova parlamenta rekao je da će se držati njegovog rezultata. Za promjenu imena je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu. “Više od 90 posto građana odobrilo je dogovor s Grčkom o promjeni imena Makedonije i parlament treba potvrditi volju većine”, rekao je Zaev. “Više od 90 posto glasalo je ‘za’, dakle, sada je na parlamentu red da potvrdi volju većine”, naglasio je.
No, nije spomenuo da je pola sata prije zatvaranja birališta izborno povjerenstvo objavilo da dvije trećine birača nisu išle glasovati.
Rekao je da se nada da će zastupnici oporbene desnice (VMRO-DPMNE) “poštovati demokratsku volju građana” i ratificirati dogovor u parlamentu. U protivnom će, rekao je, raspisati “prijevremene parlamentarne izbore”.
Cipras je u nedjelju nakon referenduma izrazio potporu Zaevu za provedbu dogovora. U telefonskom razgovoru Cipras je pozdravio “odlučnost i hrabrost” svog kolege da nastavi s provedbom. Ministarstvo vanjskih poslova Grčke objavilo je da zemlja ostaje predana provedbi sporazuma s Makedonijom sklopljenog u lipnju između Skoplja i Atene, a isto su naglasili i NATO i EU.
NATO i EU za provedbu dogovora
“Pozdravljam odgovor ‘Da’ na referendumu. Pozivam sve političke čelnike i stranke da se konstruktivno i odgovorno uključe kako bi se iskoristila ova povijesna prilika”, napisao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u tvitu. “Vrata NATO-a su otvorena, ali sve nacionalne procedure još trebaju biti provedene”, dodao je.
Povjerenik Europske unije za proširenje čestitao je onima koji su izašli na makedonski referendum, unatoč niskoj izlaznosti. “Čestitam onim građanima koji su glasali na današnjem savjetodavnom referendumu i iskoristili svoje demokratske slobode”, kazao je Hahn na Twitteru.
Ne spominjući nisku izlaznost, Hahn je pozvao “sve političke čelnike da poštuju ovu odluku”.
Nedovoljnu izlaznost pozdravio je međutim grčki ministar obrane Pavlos Kamenos, koji se protivi dogovoru o promjeni imena. “Kad sam govorio da će referendum propasti, kritizirali su me. Sada je 68 posto nacije taj dogovor proglasilo ništavnim”, rekao je Kamenos.
Zagovornici bojkota referenduma koji je bio organiziran na društvenim mrežama, okupili su se tijekom večeri ispred zgrade parlamenta. Bilo ih je tristotinjak, sat i pol nakon zatvaranja birališta. “Nemamo problem s imenom ni s identitetom … Imamo problem s time da nam netko to nameće”, rekla je Ana Bobinkova Mijakovska, 47-godišnja profesorica filozofije, pristaša bojkota. Poziv na bojkot je podupro predsjednik Đorge Ivanov, blizak nacionalističkoj desnici.
Referendum će “promijeniti stvari ako nam otvori vrata Europe i NATO-a”, rekla je Olivera Argirovska (74), umirovljena medicinska sestra u prijestolnici Skoplju. Makedonija, siromašna zemlja koja je svoju izoliranost platila dugogodišnjom gospodarskom stagnacijom, želi ući u te organizacije koje su za mnoge sinonim stabilnosti i napretka.
Na tom putu joj se ispriječio veto Grčke koja Makedonijom zove samo svoju pokrajinu na sjeveru, oko Soluna.
[/quote_box]
