Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko u petak je, na završetku rada sedmog saborskog saziva, zahvalio zastupnicima na suradnji, te poručio kako je pred budućim zastupnicima još puno zadaća. Demokracija nije završen proces, ostaje puno zadaća budućim zastupnicima da rade na učvršćivanju demokratskih načela, a prvo je vladavina prava, poručio je Leko, koji je zastupnicima zaželio ostvarenje ambicija u privatnom i političkom životu, u “duhu demokratskih načela, uvažavanja drugog i drugačijeg”.

Leko sa saborske govornice nije želio ocjenjivati zastupnički rad. Predsjednik Sabora to ne želi, ne može, niti hoće, svi ste vi zastupnici građana i zaslužujete poštovanje s tog naslova, rekao im je prvi među jednakima. Uvjeren je da je u sedmom mandatu od osamostaljenja države, Sabor napravio značajne iskorake i trendove na bolje. Svjedočili smo promjeni pozicije Sabora, 1. srpnja 2013. Hrvatska je ušla u EU, a zastupnici dobili dodatne obveze i odgovornosti, podsjetio je.

Pojačali smo rad nekih saborskih tijela, konkretno odbora za europske poslove i vanjsku politiku, donijeli zakon o suradnji Sabora i Vlade, pojačali diplomatske aktivnosti Sabora i zastupnika i u svemu tome s punom odgovornošću zastupali interese Republike Hrvatske, pobrojao je Leko dodavši da je Sabor u okviru putovanja svojih predstavnika zastupao i gospodarske interese države. Sabor se, istaknuo je, otvorio prema građanima, uveo nekoliko edukativnih programa za mlade, poput simuliranih zasjedanja, održano je nekoliko okruglih stolova o važnim društvenim temama…

Lekine oproštajne riječi, zastupnici su ispratili pljeskom. Na smirenom vođenju zahvalio mu je zastupnik iz HDZ-a Davorin Mlakar. Smireno ste vodili sjednice, što nije bio slučaj i sa svim potpredsjednicima Sabora, rekao je Mlakar. Sedmi saziv Hrvatskoga sabora zaključio je u petak svoj nepuni četverogodišnji rad, a odluku o raspuštanju koja na snagu stupa u ponedjeljak, 28. rujna, zastupnici, njih 123, donijeli su jednoglasno. Sedmi saziv konstituiran je 22. prosinca 2011. godine, a neovisno o raspuštanju, zastupnicima mandati ‘ostaju’ do konstituiranja novog saziva.

Hrvatski sabor je u petak, posljednjega dana zasjedanja, većinom glasova izmijenio državni proračun za ovu godinu te donio odluku o privremenom financiranju za prva tri mjeseca iduće godine. U uvjetima rasta BDP-a većeg od očekivanog, ukupni proračunski prihodi za 2015. povećani su za 1,8 milijardi kuna, na 108,2 milijarde.

Planirani rashodi povećani su sa 119 na na 120,7 milijardi kuna, a manjak državnog proračuna za 2015. planiran je u iznosu od 12,5 milijardi kuna ili 3,8 posto bruto domaćeg proizvoda.Odlukom o privremenom financiranju, za prvo tromjesečje 2016. predviđeni su prihodi od 26,6 milijardi kuna, rashodi od 31,5 milijardi i proračunski manjak od 4,9 milijardi kuna ili točnije 4 milijarde 863 milijuna kuna.

Sabor je glasovao i o drugim raspravljenim točkama. Među ostalim je izmijenjen Zakon o stambenoj štednji na koju će maksimalni poticaj ove godine iznositi 245 kuna. Članarine u turističkim zajednicama linearno su smanjene za 15 posto, izmijenjen je Prekršajni, Zakon o tržištu kapitala i Zakon o interoperabilnosti željezničkog sustava te donesen prostorni plan Parka prirode Biokovo. Sa 101 glas “za”, osam “protiv” i jedan “suzdržan” osnovano je Sveučilište u Slavonskom brodu, deveto u Hrvatskoj.

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko u petak je na početku saborskog zasjedanja, podsjetio kako se danas obilježava 72. obljetnica od donošenja odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom domovinom, te pozvao zastupnike da minutom šutnje odaju počast svima koji su položili svoje živote za Hrvatsku. “Ovaj dan značajan je za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija jer je na današnji dan prije 72 godine u Pazinu Narodnooslobodilački odbor za Istru donio odluku o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom. U listopadu iste godine ta je odluka potvrđena na drugom zasjedanju ZAVNOH-a u Plaškom”, kazao je Leko.

U proglasu Narodnooslobodilačkog odbora koji je prethodio odluci o sjedinjenju istaknuto je da je hrvatski narod dokazao kako je Istra hrvatska zemlja i da će tako ostati. Time su se, naglasio je, Istra, Rijeka i Zadar te ostali anektirani dijelovi hrvatskog Primorja, Gorskog kotara, Dalmacije i jadaranskih otoka izborili za slobodu od tuđinske vlasti. “Na današnji dan prije 72 godine definirane su zapadne granice Hrvatske i udareni temelji moderne hrvatske države koja želi čuvati svu kulturnu raznolikost hrvatskog naroda i nacionalnih manjina na svom cjelokupnom području. Prigoda je ovo da izrazimo poštivanje hrabrosti pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta tih hrvatskih krajeva, a njihovim stanovnicima čestitamo 72. godišnjicu Pazinske odluke te poželimo uspješan razvoj u slobodi i mirnom suživotu s njihovim sugrađanima iz redova nacionalnih manjina”, kazao je predsjednik Hrvatskog sabora Leko.

Hrvatski je sabor u petak, posljednjega dana zasjedanja ovog saziva, jednoglasno i bez rasprave ukinuo imunitet HDZ-ovoj zastupnici Josipi Rimac. Time je omogućio nastavak istrage DORH-u, koji zastupnicu sumnjiči da je kao kninska gradonačelnica neosnovao stekla stan. Rimac je na zastupničku dužnost prisegnula prije tjedan dana, a u saborskim je klupama zamijenila Antu Jerolimova, koji je ostavku na zastupničku dužnost podnio nakon što je mu je u travnju također ukinut zastupnički imunitet kako bi ga se moglo kazneno goniti zbog sumnje da je krivotvorio diplomu Ekonomskog fakulteta.