Reakcije: Ovo nije kraj ujedinjene Europe

Predsjednik Istarskoga demokratskog sabora (IDS) Boris Miletić ocijenio je u petak u priopćenju za javnost da je ovo “tužan dan za Europu” te kako je pred Europskom unijom izazovno razdoblje u kojem će se morati prilagoditi novoj situaciji.  “Čvrsto sam uvjeren da izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije ne znači kraj ujedinjene Europe”, ističe Miletić u priopćenju za javnost te dodaje da Europska unija iz toga mora izvući neke pouke i postati brža i učinkovitija, manje birokratska, te mnogo osjetljivija na različitosti koje u nju donosi 27 zemalja članica.

Dodaje kako, kao i uvijek, treba poštovati volju građana te činjenicu da je Ujedinjeno Kraljevstvo odlučilo ići svojim putem. Međutim, smatra on, britanski referendum poslao je jasnu poruku da građani moraju biti oprezni kad glasuju za popularne, ali radikalne ideje čije su posljedice neizvjesne.  “Nažalost, već danas smo mogli vidjeti kako se dio kampanje koju su provodile populistički zagovornici izlaska iz Europske unije temeljio na neistinitim informacijama. Međutim, povratka nema, a pred Britanijom i cijelom Europom je razdoblje velike neizvjesnosti”, ističe Miletić i dodaje kako je u nesigurnom svijetu u kojemu živimo stabilnost jedna od temeljnih društvenih vrijednosti.  “Europska unija jamstvo je stabilnosti i za nas europsko zajedništvo nema alternative. U tom smislu IDS želi izraziti potporu prijateljskoj Škotskoj u njezinu nastojanju da ostane dio Europske unije”, zaključio je predsjednik IDS-a Boris Miletić.

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon izrazio je u petak želju da Europska unija i Velika Britanija nakon Brexita “budu i dalje pouzdani partneri” UN-a u humanitarnim pitanima, miru i sigurnosti, “uključujući migracije”. Izrazio je također nadu da će London “zadržati svoju čelnu ulogu u mnogim područjima”, primjerice pomoći razvoju. “Mi u UN-u nastavit ćemo raditi s Ujedinjenim Kraljevstvom i Europskom unijom, koji su oboje važni partneri”, rekao je. Kad je riječ o prijelaznom razdoblju razdruživanja, koje bi moglo potrajati dvije godine a možda i više, Ban je rekao da računa na “pragmatizam Europe i njezin osjećaj za zajedničku odgovornost u interesu europskih građana.” “Jači smo kada surađujemo”, rekao je.

Proces odlaska Velike Britanije iz Europske unije unosi dosta gospodarske i političke neizvjesnosti u idućim mjesecima u Europskoj uniji, u prvom redu kroz mogući pad ekonomske aktivnosti na zajedničkom tržištu, prema analizi s kojom je u petak izašao ured za makroekonomske anlize (UMAR) slovenske vlade.

Velika Britanija tek je na 11. mjestu trgovačkih partnera Slovenije čiji BDP u velikoj mjeri ovisi o vanjskoj potražnji, pa se strahuje u prvom redu od posrednog učinka kroz pad rasta i prijeteću revesiju u glavnim ekonomskim partnericama poput Njemačke, Italije i Austrije, što bi se moglo dogoditi kao posljedica Brexita.

Zbog pada vrijednosti britanske funte posjet britanskih turista Sloveniji bit će manji, a utržak bi u odnosu na prošlu godinu mogao biti niži za 20 milijuna eura, navode slovenski financijski portali. Mnistar financija Dušan Mramor izrazio je žaljenje odlukom britanskih birača, ali je dodao da će slovenska vlada učiniti sve da posljedice za Sloveniju budu što manje. Učinci britanskog izlaska iz EU-a neće biti vidljivi odmah i ovisit će o dinamici i načinu na koji se to provede, ocjena je slovenskog ministra financija. Odluku na britanskom referendumu iznenađujućim je rezultatom nazvao predsjednik slovenske gospodarske komore Samo Hribar MIlič, te dodao da se nikako ne smije dopustiti da u EU-u kao posljedica toga dođe do ekonomskog zatvaranja. “Slobodan protok roba, usluga, kapitala i radne snage ostaje temeljni postulat usjpešne ekonomske zajednice”, kazao je Milič, založivši se da jedinstveno tržište i nakon Brexita ostane neokrnjeno i da se to po njegovu uvjerenju može postići.

Premijer Miro Cerar naveo je u posebnom priopćenju za javnost da se treba suprotstaviti dezintegracijskim procesima do kojih bi nakon britanskog referenduma moglo doći, ali da je uvjeren kako EU i bez Velike Britanije može opstati, te se posvetiti na ključne izazove i krize koje je zadnjih godina pomalo zanemarivala.

Poslvni dnevnik Finance navodi u političkom komentaru povodom britanskog brexita on predstavlja pobjedu europskih populista ali i “Putonove Rusije” te mogući dolazak “neliberalne demokracije” Orbanova tipa kao svjetskog poretka.

Kina je u petak pozvala Veliku Britaniju i EU da se što je moguće prije dogovore nakon što su Britanci glasovali za izlazak iz Unije, a jedan utjecajni državni list upozorio je Veliku Britaniju da postaje “mala zemlja”.

Glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying kazala je da Kina poštuje izbor britanskog naroda i da želi i dalje nastaviti razvijati odnose. “Nadamo se da će Velika Britanija i EU brzo postići dogovor. Prosperitetna i stabilna Europa svima je u interesu”, kazala je.

Na pitanje o posljedicama za kineske gospodarske odnose s Britanijom, kazala je da će “posljedica naravno biti”. “Posljedica će naravno biti na svim razinama, ne samo za odnose Kine i Britanije. O tome kakve će biti, vjerujem da sve strane to mogu u miru i savjesno ocijeniti.”

Dodala je da Kina također želi da Europa nastavi igrati proaktivnu ulogu u međunarodnim poslovima. The Global Times bio je otvoreniji. “Ovaj referendum bit će vjerojatno prijeloman događaj koji dokazuje da se Britanija kreće prema tome da postane mala zemlja s malo ljudi, otpisavši se sama nesmotreno kao beznadan slučaj.” “Britanska odluka da iziđe iz EU-a skinula je prvu ciglu sa zdanja globalizacije”, ocjenjuje taj državni list.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić izjavio je u petak kako odluka Velike Britanije da napusti Europsku uniju ne smije utjecati na napore da BiH što prije postane članicom Unije i ne smije postati izgovorom za usporavanje započetih reformi. “Opredjeljenje BiH je da želi biti dio Europske unije. Tu želju motiviraju činjenice, a ne emocije, a činjenice su da je EU ekonomija broj 1 u svijetu, da je društvo znanja i inovacija i da ni na jednom drugom mjestu na planetu ljudi, u prosjeku, ne žive bolje”, priopćio je Zvizdić.

Istaknuo je kako je izlazak i ulazak u Uniju stvar slobodnog opredjeljenja država i njihovih građana, a u slučaju BiH izvjesno je kako 76 posto ljudi koji u njoj žive iskazuju jasnu potporu pridruživanju EU.

Male i siromašne zemlje poput BiH, upozorava Zvizdić, nemaju nikakvu sigurnost ostanu li izolirane i izvan integracijskih procesa. “Živimo u svijetu ugrožene sigurnosti, kroničnog manjka resursa i klimatskih promjena koje uzrokuju više migracija nego sva svjetska ratišta zajedno. Biti svjestan toga a ostati izvan intergacije kao što je u našem slučaju EU mogu priuštiti smo rijetke, resursno nezavisne i geopolitički nezanimljive države. BiH sigurno nije jedna od njih”, istaknuo je Zvizdić.

Američki potpredsjednik Joe Biden u petak je izjavio da bi Sjedinjene Države više voljele da je Britanija odlučila ostati u EU-u, no da Amerika poštuje rezultate održanog referenduma. “Moram kazati da smo očekivali drukčiji ishod referenduma. Više bismo voljeli da je ishod bio drukčiji…., no Sjedinjene Države dugogodišnji su prijatelj Ujedinjenog Kraljevstva i ta će se posebna povezanost između dviju zemalja održati”, kazao je u Dublinu. “U potpunosti poštujemo odluku koju su Britanci donijeli”, izjavio je Biden. Rekavši da poštuje odluku britanskih birača, predsjednik Kongresa Paul Ryan istaknuo je da ona neće utjecati na posebne odnose SAD-a i Velike Britanije.

Srbija poštuje odluku Velike Britanije o izlasku iz EU, ali nastavlja svoj put ka Europskoj uniji, objavile su u petak srbijanske vlasti dodajući da britanski referendum neće značajnije utjecati na financijsku i ekonomsku stabilnost Srbije. “Poštujemo odluku građana Velike Britanije, a za nas ključni ostaju prosperitet i stabilnost, jer građani Srbije žele bolju budućnost…Jamčim građanima Srbije da neće biti značajnijih poremećaja financijske i ekonomske stabilnosti, kakve vidimo u mnogim zemljama”, rekao je srbijanski premijer Aleksandar Vučić nakon izvanredne sjednice vlade.

Istaknuo je da Beograd želi zadržati i njegovati najbolje mogućne osnose s Velikom Britanijjom. “Vlada Srbije, sukladno povjerenju koje je dobila na izborima, zna što je dobro za naše građane, a to je i europski put, bolji životni standard, kakav imaju u najvećem dijelu europskih zemalja”, izjavio je Vučić na konferenciji za novinare.

Naglašavajući da Srbija neće mijenjati svoj europski pravac, premijer je odbacio mogućnost da se u Srbiji raspiše referendum o eurointegracijama.. “Iako sam siguran da bi se građani Srbije slično izjasnili kao Britanci, siguran sam i da žele bolju budućnost i zato ostajemo na putu u EU”, rekao je Vučić, ocijenivši da je odluka Britanije “najveći politički ootres od pada Berlinskog zida”.

Potvrda o ustrajnosti Srbije na europskom putu stigla je danas i iz ureda srbijanskog predsjednika Tomislva Nikolića. “Iako kriza proširenja postoji i to je evidentno, Srbija neće mijenjati politiku eurointegracija”, prenosi agencija Beta izjavu iz Nikolićeva ureda. “Srbija će svakako nastaviti put ka punopravnom članstvu u EU, zato što na taj način uređujemo državu po najvišim pravnim standardima”, dodaje se u priopćenju.

Ranije danas srbijanski šef diplomacije u prvim reagiranjima na britansku odluku poručio je da, unatoč ishodu britanskog referenduma, Srbija ostaje na europskom putu i “poduzet će sve mjere kako bi se očuvala ekonomska i financijska stabilnost u uvjetima određenih poremećaja na svjetskom tržištu”.”Europska unija je pretrpila značajan udarac, ali čini mi se i da je i Velika Britanija pretrpila veliki udarac”, rekao je Dačić za Radio-televiziju Srbije, ocijenivši kako je “autonomno pravo svakog naroda da odlučuje o svojoj sudbini, bez obzira da li se ta odluka nekom sviđa ili ne”

Čelnici europskih institucija izrazili su u petak žaljenje zbog odluke britanskih birača o napuštanju Europske unije i uputili snažnu poruku da preostalih 27 zemalja nastavlja zajedno.

“U slobodnom i demokratskom procesu, britanski građani izrazili su želju da napuste Europsku uniju. Žalim zbog te odluke ali je poštujemo”, kaže se u zajedničkoj izjavi čelnika triju europskih institucija, predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, Komisije Jean-Claude Junckera, Parlamenta Martina Schulza te nizozemskog premijera Marka Ruttea, čija je zemlja predsjedava Vijećem EU-a.

Oni su se u petak sastali kako bi razgovorali o posljedicama britanskog referenduma.

“Dosad nismo imali ovakvu situaciju, ali imamo zajednički odgovor. Ostat ćemo snažni i sačuvat ćemo temeljne vrijenosti EU-a, promicanje mira i dobrobit njezinih naroda. Unija 27 zemalja će i dalje biti. Unija je okvir za našu zajedničku političku budućnost. Nas povezuje povijest, zemljopis i zajednički interesi i na tim temeljima razvijat ćemo suradnju. Zajedno ćemo rješavati zajedničke izazove kako bismo poticali rast, povećali prosperitet i osigurali sigurno okruženje za naše građane”, dodaju čelnici u svojoj izjavi.

Istaknuli su kako očekuju da britanska vlada što prije pokrene postupak predviđen za izlazak iz EU-a.

Članak 50 Ugovora o Europskoj uniji regulira postupak kada se neka zemlja izjasni za odlazak iz EU-a. Nakon što ta zemlja službeno obavjesti EU o svojoj odluci, započinju pregovori o uvjetima odlaska i o budućoj suradnji koji mogu potrajati najviše dvije godine. Do tada Velika Britanija ostaje članicom s punim pravima i obvezama.

Dogovor postignut na summitu 18. i 19. veljače ove godine o novom položaju Velike Britanije unutar EU-a, koji je premijer David Cameron ispregovorao kao bi mogao voditi kampanju za ostanak, više ne vrijedi.

Čelnici EU-a izražavaju nadu da će Britanija i u budućnosti ostati njihov blizak partner i da u tom smislu očekuju da London predstavi svoj prijedlog. “Svaki sporazum koji će biti zaključen s Velikom Britanijom kao trećom zemljom morat će odražavati interese obiju strana i biti uravnotežen u smislu prava i obveza”, zaključuju čelnici EU-a.

Prema odlazećem premijeru Davidu Cameronu, odlazak iz EU-a imat će ozbiljne posljedice za rast zemlje i za londonski City, financijsko središte Europe, koji će izgubiti tisuće radnih mjesta. Međunarodni monetarni fond predviđa da bi zemlja čak mogla upasti u recesiju.

S druge strane, pristaše napuštanja EU-a nadaju se da će i dalje imati pristup jedinstvenom europskom tržištu. Međutim, tako ne misli predsjednik Komisije Juncker koji je nedavno izjavio da će Britanija morati prihvaitti da je EU tretira kao treću zemlju. “Velika Britanija će morati prihvatiti činjenicu da ju se smatra trećom zemljom, neće je se gladiti niz dlaku. Kad ste vani, onda sta vani”, rekao je Juncker.

Bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić (HNS) u petak je u izjavi Hini komentirala rezultate britanskog referenduma, ocijenivši to lošom odlukom i za Veliku Britaniju i za Eurospku uniju, u kojoj bi mogla osnažiti ekstremnu desnicu.

Ova opasna i loša odluka potencijalno će imati financijske, političke i geopolitičke posljedice za Veliku Britaniju, a u mnogim europskim zemljama ohrabrit će ekstremnu desnicu i neodgovorne političke snage koje misle da na toj temi mogu produžiti politički život. “To će se dogoditi u mnogim zemljama. Već se vidjelo da je to pokrenula ekstremna desnica u Francuskoj i Nizozemskoj”, rekla je Pusić, ocijenivši da je dugoročno riječ o jednoj od najlošijih odluka donesenih u Velikoj Britaniji i Europskoj uniji.

Ona će, istaknula je, najviše negativno utjecati na Veliku Britaniju, čija je nacionalna valuta preko noći “pala” za 10 posto.

Iako se Hrvatska ne može uspoređivati s mnogoljudnim i bogatim ekonomijama poput Francuske ili Britanije, Pusić sumnja da će se i u Hrvatskoj pojaviti neki koji će to pitanje pokušati kapitalizirati da bi izgradili politički život i održali političku prisutnost.

Riječ je, kaže, većinom o političkim snagama koje računaju da za takve odluke neće morati preuzeti nikakvu odgovornost. Nadam se da takve ideje neće propagirati ozbiljni političari i utjecajne stranke “jer je jasno što je hrvatski interes”. No, u slučaju početka rasipanja EU, sve je moguće, upozorava Pusić.

“Nadam se da na razini Europe postoji dovoljno odgovornosti da se očuva ovaj projekt i ideja, koja je najduže u povijesti spriječila ratove na razini Europe i koja je omogućila prosperitet kakav Europa nikada nije imala. Jasno je da projekt ima i nedostataka, da ga treba popraviti, reformirati i pojednostaviti. I u tom je pogledu prisutnost Velike Britanije bila dragocjena, jer su, po mom mišljenju opravdano, kritizirali preveliku administraciju i prekompliciranu proceduru. Ali zbog nedostatka koji je popravljiv, sigurno ne treba ubiti cijeli projekt”, smatra Pusić.

Poljski predsjednik Andrzej Duda izjavio je u petak da se moraju poduzeti napori kako bi se spriječile druge zemlja da napuste Europsku uniju nakon što su Britanci izglasali odlazak na referendumu. “Mora se sve učiniti kako bi se spriječio odlazak drugih zemalja”, rekao je Duda novinarima. Varšava želi zadržati svoje gospodarske i obrambene veze s Britanijom, kazao je poljski predsjednik.

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović izjavio je u petak da će s odlukom o izlasku Velike Britanije iz EU-a “morati živjeti Britanci”, te ocijenio kako ta odluka neće imati ozbiljnije posljedice po stabilnost Hrvatske. “Ta je odluka visjela u zraku već dugo vremena, rekao bih i godinama. Donijeli su je na demokratski način, na tek trećem referendumu u svojoj povijesti. Odluku su donijeli uglavnom pripadnici starije generacije, što je demokratski, mladi su bili dominantno za ostanak u EU, ali to je tako, to je demokracija. S posljedicama te odluke morat će živjeti prije svega oni”, rekao je Milanović novinarima pred središnjicom SDP-a.

“Što se tiče Hrvatske, bilo bi apsolutno pogrešno reći da to nema nikakve veze s nama, ima veze, mi smo u EU, ali da će imati nekakve ozbiljnije ili čak ikakve posljedice po hrvatsku stabilnost, to u ovom trenutku ne vjerujem”, kzaao je Milanović. Šef SDP-a ne dijeli bojazan da bi Brexit mogao otvoriti Pandorinu kutiju i dovesti do daljnjeg urušavanja EU. Podsjetio je da Velika Britanija nije među osnivačicama Europske zajednice, te da je od njihova ulaska 1973. EU postala politička organizacija.”Vidjelo se da je Velika Britanija cijelo vrijeme zapravo neka vrsta ‘bijele vrane’, da se u tom odijelu ne osjeća baš najkomotnije i najbolje”, ustvrdio je Milanović i poručio kako će “Velika Britanija morati živjeti s tom odlukom, a Hrvatska će ići dalje svojim putem u EU, za koji smo se odlučili”.

Uvjeren je da će i u Hrvatskoj biti “više ili manje demokratskih” zahtjeva za izlazak iz EU. “Ali, Bože moj, to je demokracija”, dodao je predsjednik SDP-a.

Rusija želi da Europska unija ostane velika gospodarska sila, objavio je Kremlj u petak u komentaru britanske odluke da izađe iz EU-a. “Moskva želi da EU ostane velika gospodarska sila koja je uspješna, stabilna i predvidiva”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov na konferenciji za medije. “Nesigurni odnosi s Velikom Britanijom predstavljaju nam poprilično teško breme”, rekao je Peskov, dodavši kako “se nada da će u novim okolnostima prevladati razumijevanje o potrebi za dobrim odnosima s našom zemljom”.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u petak je izjavio kako će položaj Velike Britanije u Savezu “ostati nepromijenjen” unatoč odluci Britanaca da napuste Europsku uniju. “Znam da će položaj Velike Britanije u NATO-u ostati nepromijenjen”, rekao je Stoltenberg, dodavši kako će “Velika Britanija ostati snažna i predana saveznica NATO-a i nastaviti igrati vodeću ulogu u Savezu”. NATO produbljuje svoje veze s Europskom unijom, te je ranije pozvao Veliku Britaniju da ostane u toj integraciji. NATO će nastaviti s radom na čvršćoj suradnji s Europskom unijom, zaključio je Stoltenberg.ž

Volja britanskih birača mora biti poštivana i sada je potrebno provesti brze pregovore o izlasku te zemlje iz EU-a, poručio je u petak predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. “Tijekom 40 godina odnosi Velike Britanije s Europskom unijom bili su dvosmisleni. Sada je jasno. Volja birača se mora poštivati”, poručio je Martin Schulz. U petak su se u Bruxellesu u povodu odluke britanskih birača o napuštanju EU-a sastali predsjednici europskih institucija – Europskog vijeća Donald Tusk, Komisije Jean-Claude Juncker, Parlamenta Martin Schulz i nizozemski premijer Mark Rutte, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a. Oni će u podne imati konferenciju za novinare.

Zastupnici Europskog parlamenta u utorak bi se trebali okupiti na izvanrednoj plenarnoj sjednici, objavio je šef zastupničkog kluba socijalista Gianni Pittella. Pittella je britansku odluku ocijenio tužnim događajem, ali koji ne znači smrt za EU. “Ovo je tužno, ali nije pogreb Europske unije”, kaže Pittella. Čelnik najveće zastupničke skupine Europsske pučke stranke, njemački demokršćanin Manfred Weber kaže da je ova odluka štetna za obje strane, ali u prvom redu za Veliku Britaniju. “Odluka je štetna za obje strane, ali u prvom redu za Veliku Britaniju. Ona ne može imati nikakav posebni tretman – odlazak znači odlazak”, ističe Weber dodajući da su prošla vremena kada se moglo birati što će se uzeti od članstva u EU-u, a što neće. “Tužan sam, ali mislim da je sada prije svega to problem Velike Britanije”, rekao je Weber ističući da je funta preko noći izgubila 30 posto svoje vrijednosti, dok je euro ostao stabilan.

Čelnik europskih liberala Guy Verhofstadt izjavio je da britanska odluka treba biti “poziv za drugačiju i reformiranu Europsku uniju”. I dok jedni govore da odluka britanskih birača znači da građani žele manje Europe, Verhofstadt vjeruje da će EU trebati više političkog jedinstva. “Monetarna unija bez političke unije naprosto neće funkcionirati”, kaže Verhofstadt.

 

You may also like

0 comments