Reakcije na prijedlog rješenja za švicarce, HUP ocjenjuje da će naštetiti gospodarstvu

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je u srijedu kako je prijedlog zakonskog rješenja, prema kojem će se dužnici u švicarskim francima izjednačiti s dužnicima u eurima, sutra biti na sjednici Vlade, a idući tjedan u Saboru, te da se radi o boljem rješenju za građane od crnogorskog.

Grčić smatra da se radi o najboljem mogućem rješenju za građane zadužene u francima, jer će se ti krediti potpuno izjednačiti sa eurskim kreditima. “Značajno je da se obračunava sva razlika koja je eventualno više uplaćena u prethodnom razdoblju. Ona će biti priznata u smislu smanjenja rata koje će se plaćati od trenutka konverzije u euro, pa do roka u kojem će ta razlika biti pokrivena”, istaknuo je Grčić u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”.

Dodao je kako te rate zaista mogu biti i do 50 posto manje, kako se špekuliralo u medijima, ali samo u roku u kojem će se preplaćene tisuće eura vratiti građanima. Naveo je kako se radi o 52.000 do 53.000 građana zaduženim u švicarcima. Već od 1. listopada banke bi trebale početi raditi izračune za sve zadužene u švicarcima i u roku od 45 dana sve te izračune poslati prema dužnicima koji bi potom trebali vidjeti što će se događati sa njihovim kreditima, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Grčić je isto tako kazao kako je apsurdno da građani zaduženi u ‘švicarcima’ nakon sedam, osam ili devet godina otplaćuju kredit, a da im je nakon toga glavnica, zbog tečaja franka, puno veća nego kada su počeli otplaćivati kredit. Za razliku od franka, euro je, tvrdi Grčić, valuta na koju Hrvatska na određeni način može utjecati.

Glavnica zaduženih u francima otpisat će se odjednom kako bi se od 1. listopada u potpunosti izjednačila pozicija zaduženih u francima s onima zaduženim u eurima. Isto tako, cijeli teret te konverzije, prema riječima Grčića, platit će banke. Pritom je istaknuo kako oporba očito ima senzibilitet prema bankama jer se, recimo, zalaže za crnogorski model po kojem je trošak konverzije podijeljen na tri strane: na banke, dužnike i državu.

Iako bi konverzija iz švicarca u eure mogla stajati od 5,5 do 6,5 milijardi kuna, a po nekim bankarskim izvorima i 8 milijardi kuna, Grčić ne očekuju tužbe banaka. “Ministarstvo pravosuđa je dobro razmotrilo sve scenarije i dalo svoje mišljenje o tome je li potencijalne tužbe banaka mogu uroditi plodom za njih” rekao je Grčić, dodavši kako državi nije bio cilj dovesti banke u nesigurnost “jer nam banke trebaju”.

Banke će, naveo je, imati određene gubitke u iduću godinu, dvije, a ti će im se gubici porezno priznati, pa će oni u tom razdoblju platiti značajno manje iznose poreza na dobit. Grčić je u emisiji istaknuo i kako troškovi zakona temeljem kojega će se siromašnim obiteljima pomoći sa po 200 kuna mjesečno za plaćanje računa za energiju neće ići na račun proračuna, odnosno poreznih obveznika. Kazao je, naime, kako je sa operaterima poput HEP-a i ostalima dogovoren model kompenzacije, pa se taj trošak neće podmirivati iz proračuna.

Ako SDP-ova koalicija na predstojećim parlamentarnim izborima dobije još jedan mandat, Grčić najavljuje da će se na sličan način, već od početka iduće godine, pomoći i drugim siromašnim slojevima društva, prije svega umirovljenicima s niskim mirovinama. Istaknuo je pritom kako je prvih osam mjeseci ove godine zabilježen primarni suficit u proračuna, što se nije dogodilo još od 2006. godine. “Prihodi su nam u tom razdoblju bili tri milijarde kuna veći nego što se planiralo, a od toga samo na osnovu PDV-a 2,1 milijardu kuna, no rastu i prihodi od poreza na dobit, dohodak, trošarina… Trenutno smo jako likvidni”, naglasio je Grčić, najavivši rebalans proračuna do kraja ovog mjeseca. Dodao je kako će zbog toga deficit proračuna biti manji nego što se planiralo, pa bi mogao iznositi 15 do 16 milijardi kuna. “Mandat ćemo završiti s deset milijardi kuna manjim deficitom nego što je to bilo u mandatu prethodne vlade”, zaključio je Grčić.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević u srijedu je u Osijeku pozdravio napore Vlade na skromnom rastu BDP-a tri tromjesečja uzastopno, ali i naglasio kako se s tim ne treba zadovoljiti te da je za nešto više potreban bitno drugačiji pristup. Matijašević je na konferenciji za novinare pozdravio Vladine poteze na zaustavljanju strmoglavog pada gospodarstva, ali i upozorio kako unatoč tome veliki broj građana, posebno mladih, i dalje napušta Hrvatsku, u čemu prednjače upravo slavonske županije.

Pozdravio je i Vladin prijedlog da se novim zakonskim rješenjem omogući konverzija kredita u švicarskim francima i tako djelomično anulira šteta nekim korisnicima kredita, te pozvao Vladu da u to rješenje uvrsti i pravne osobe, korisnike kredita. “Ako su krediti bili štetni, onda je šteta nanesena ne samo fizičkim osobama, već i obrtnicima, OPG-ima i poduzetnicima. U Hrvatskoj ne može biti selektivne primjene zakona, a to će se dogoditi ako se u zakon ne uvrste i poduzetnici, koji su bili korisnici štetnih kredita”, istaknuo je Matijašević.

Za novi Stečajni zakon, koji je početkom rujna stupio na snagu kao deveta izmjena tog zakona od 1996., rekao je da je donesen suprotno Ustavu koji propisuje da se takvi zakoni donose natpolovičnom većnom ukupnoga broja zastupnika kao organski zakoni. “Hrvatski sabor ima 151 zastupnika, pa je za usvajanje Stečajnog zakona, prema nekim tumačenjima, bilo potrebno 76 glasova, a zakon je usvojen sa 73 glasa, zbog čega je Ustavnom sudu upućen zahtjev za ocjenom ustavnosti čina donošenja zakona, ali do sada nema odgovora”, kazao je Matijašević. Od Ustavnog suda stoga očekuje da se o tom pitanju očituje bez odlaganja, ali i dodao kako malo vjeruje u njegovu brzu i promptnu reakciju. Matijašević je pozvao čelnike SDP-a i HDZ-a Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka da se u predstojećoj predizbornoj kampanji nadmeću isključivo konkretnim programima, a ne izjavama o tome tko zna više pjesama ili je pročitao više knjiga i tko bolje igra košarku, “kao da su u Big Brother kući”.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) objavila je u srijedu kako je “zabrinuta zbog inzistiranja Vlade da probleme s otplatom kredita u švicarskim francima rješava jednostrano, bez dogovora, na način koji je upitno pravno održiv te koji dodatno ugrožava hrvatsko gospodarstvo” te apeliraju da se održivo rješenje za socijalno ugrožene dužnike donese dogovorno, na temelju analiza.

“HUP u potpunosti podržava odluku da se socijalno ugroženim osobama mora i treba pomoći, međutim, donošenje zakonskih rješenja kojima se štite interesi nekoliko desetaka tisuća hrvatskih građana od kojih je samo dio njih zaista socijalno ugrožen, a na teret svih ostalih građana smatra nepromišljenim”, stoji u reakciji te udruge.

Dodaju kako se “svjesnim guranjem banaka u gubitke i inzistiranjem da se trošak planirane konverzije u potpunosti prebaci na njih bez ikakve participacije i odgovornosti druge i treće strane, unosi dodatna pravna nesigurnost u zemlju, što doprinosi visokoj razini nepovjerenja potencijalnih ulagača”.

“Moguće negativne posljedice takve ishitrene odluke kao što su smanjenje proračunskih prihoda, kreditnih plasmana, i prema građanima i prema tvrtkama, povlačenje kapitala ili gašenje radnih mjesta u konačnici će opet platiti građani. Kao i troškove koji mogu proizaći iz gubitka sudskih sporova koji bi mogli uslijediti ako se predložena rješenja bez izmjena zaista i donesu. Posebno plaši lakoća donošenja takve odluke uz nedostatak temeljite analize procjene učinka. Kako pozitivnih, tako i negativnih”, ističu iz HUP-a.

Stoga apeliraju “da se održivo rješenje za socijalno ugrožene dužnike u švicarskim francima, sukladno uputama europskih i međunarodnih institucija, donese dogovorno, na temelju stručnih i detaljnih analiza i na način koji neće ugrožavati ionako krhki i preslabi oporavak hrvatskoga gospodarstva”. Prijedlog zakonskog rješenja, prema kojem će se dužnici u švicarskim francima izjednačiti s dužnicima u eurima, sutra će biti na sjednici Vlade, a idući tjedan u Saboru, najavio je u srijedu potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Grčić smatra da se radi o najboljem mogućem rješenju za građane zadužene u francima, jer će se ti krediti potpuno izjednačiti sa eurskim kreditima. “Značajno je da se obračunava sva razlika koja je eventualno više uplaćena u prethodnom razdoblju. Ona će biti priznata u smislu smanjenja rata koje će se plaćati od trenutka konverzije u euro, pa do roka u kojem će ta razlika biti pokrivena”, istaknuo je Grčić u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”.

Dodao je kako te rate zaista mogu biti i do 50 posto manje, kako se špekuliralo u medijima, ali samo u roku u kojem će se preplaćene tisuće eura vratiti građanima. Naveo je kako se radi o 52.000 do 53.000 građana zaduženim u švicarcima. Već od 1. listopada banke bi trebale početi raditi izračune za sve zadužene u švicarcima i u roku od 45 dana sve te izračune poslati prema dužnicima koji bi potom trebali vidjeti što će se događati sa njihovim kreditima, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Glavnica zaduženih u francima otpisat će se odjednom kako bi se od 1. listopada u potpunosti izjednačila pozicija zaduženih u francima s onima zaduženim u eurima. Isto tako, cijeli teret te konverzije, prema riječima Grčića, platit će banke.

Iako bi konverzija iz švicarca u eure mogla stajati od 5,5 do 6,5 milijardi kuna, a po nekim bankarskim izvorima i 8 milijardi kuna, Grčić ne očekuju tužbe banaka. “Ministarstvo pravosuđa je dobro razmotrilo sve scenarije i dalo svoje mišljenje o tome je li potencijalne tužbe banaka mogu uroditi plodom za njih” rekao je Grčić, dodavši kako državi nije bio cilj dovesti banke u nesigurnost “jer nam banke trebaju”. Banke će, naveo je, imati određene gubitke u iduću godinu, dvije, a ti će im se gubici porezno priznati, pa će oni u tom razdoblju platiti značajno manje iznose poreza na dobit.

You may also like

0 comments