Reakcije na objavu rasta BDP-a

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof ocijenio je u srijedu da je na više stope rasta hrvatskog gospodarstva od očekivanja u trećem tromjesečju utjecala kvalitetna turistička sezona, pod utjecajem i Svjetskog nogometnog prvenstva.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje,što je blago sporiji rast nego u prethodnom kvartalu, ali veći nego što se očekivalo. To je već 17. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini.

No, to je brži rast nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,2 do 2,5 posto. “Očekivanja su bila da rast neće biti toliko velik kao što je bio u proteklom razdoblju, no kvalitetna turistička sezona, vjerojatno i pod utjecajem Svjetskog nogometnog prvenstva, je ipak povećala stope rasta”, izjavio je Krištof na konferenciji za medije u DZS-u.

Gledano po komponentama, najveći pozitivni doprinos BDP-u u trećem tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga, a kako navodi Krištof, to je u skladu s očekivanjima budući da je treće tromjesečje ono u kojem je udio samog turizma najizraženiji, pa je uslijed toga ta djelatnost i ostvarila najveći pozitivan utjecaj.

Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, a među njenim sastavnicama najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Potrošnja kućanstava porasla je 2,7 posto na godišnjoj razini.

Podbacila proizvodnja u brodogradnji, građevinarstvo poraslo

Bruto dodana vrijednost (BDV) u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje lani realno je veća za 2,2 posto, a najveći doprinos njenom rastu ostvaren je u djelatnosti trgovine na veliko i malo, koja raste već 49. mjesec zaredom.

S druge strane, najveći doprinos smanjenju obujma zabilježen je u djelatnosti prerađivačke industrije, i to prvenstveno uslijed smanjenja obujma proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, odnosno brodogradnji.

Izrazit rast je zabilježen u djelatnosti građevinarstva, 7,1 posto, a sve djelatnosti osim industrije, koja je pala 2,1 posto, te s njom povezane djelatnosti rudarstva i vađenja, imaju pozitivan rast. Krištof ističe da je utjecaj pada industrijske proizvodnje na neki način umanjio stope rasta koje su možda bile očekivane da se tako nešto nije dogodilo.

Procjenjuje da bi, u slučaju da se pad zabilježen prvenstveno u brodogradnji, ali i nekim drugim djelatnostima dogodio u nekom drugom tromjesečju, stope rasta gospodarstva bile značajno manje, no i dalje pozitivne, jer se i dalje bilježi značajan porast domaće potražnje i domaće potrošnje.

Na pitanje novinara da komentira da su, primjerice, Ekonomski institut (EIZ) i analitičari u anketi Hine predvidjeli sporiji rast, Krištof kaže da je prvenstveni razlog u tome što nemaju cijeli set informacija. “Iako vjerojatno imaju dovoljno znanja i mogućnosti da naprave kvalitetne prognoze i projekcije, jednostavno nemaju pristup detaljnim agregatima i to im nije temeljna djelatnost”, odgovorio je Krištof.

Brži rast od prosjeka EU treći kvartal zaredom

Prema sezonski prilagođenim podacima, Hrvatska treće tromjesečje zaredom raste brže od prosjeka EU, a kada bi se izuzeo jedan kvartal kada smo rasli nešto sporije, napominje ravnatelj DZS-a, zabilježen bi bio niz od 13 tromjesečja bržeg rasta na godišnjoj razini.

Gledano po zemljama, Hrvatska se s 2,7 posto nalazi u gornjoj polovici rasta, a prosjek EU iznosi 1,9 posto. Hrvatska bilježi gotovo dvostruko brži rast i na kvartalnoj razini, 0,6 posto u odnosu na 0,3 posto, i to je također treći tromjesečje zaredom u kojem Hrvatska ostvaruje brži rast od prosjeka EU.

Ministar Horvat o BDP-u

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u srijedu, komentirajući najnovije podatke o rastu BDP-a u trećem tromjesečju za 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, kako rasterećenje gospodarstva polako daje rezultate.

“Sve ove aktivnosti koje radimo, svi ovi procesi u smislu provođenja akcijskog plana za rasterećenje gospodarstva, polako daju rezultate”, izjavio je Horvat ispred Banskih dvora odgovarajući na pitanja novinara.

“Proces jest, i bit će dugotrajan”, kazao je Horvat te dodao kako su u pripremi slični akcijski planovi. Najavio je da će prvi akcijski plan Vladi biti predstavljen za otprilike desetak dana, a njime će se, kako je rekao, predložiti ukidanje ili pojednostavljenje dodatnih 322 procesa, među kojima je ukidanje ili smanjivanje dijela neporeznih davanja.

Izrazio je uvjerenje će se u prva dva kvartala sljedeće godine, kada se te mjere počnu primjenjivati, nastaviti dobre projekcije rasta gospodarstva, “bez obzira što nisu enormne i velike, ali su kontinuitet i pozitivan trend”.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je 17. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali nešto sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini. No, to je brži rast nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,2 do 2,5 posto.

Grčić o BDP-u

SDP-ov saborski zastupnik Branko Grčić u srijedu je, nakon objave Državnog zavod za statistiku (DZS) da je BDP u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, poručio kako ta stopa pokazuje da hrvatsko gospodarstvo usporava.

 “Iako je stopa iznad očekivanja i procjene ekonomskih analitičara, ona jasno pokazuje da hrvatsko gospodarstvo usporava. Prošle godine, u trećem kvartalu, stopa je bila iznad 3 posto. Danak plaćamo padu industrijske proizvodnje, usporavanju turizma u ovoj godini zbog jačanja konkurencije u okruženju, a tu su i pokazatelji koji govore da usporavaju investicije i izvoz, a ponovno raste uvoz brže od izvoza”, izjavio je Grčić novinarima.

 Uz to, dodao je, robna bilanca se pogoršava, pa je situacija potpuno suprotna onim pozitivnim trendovima koje je Hrvatska imala zadnjih nekoliko godina.  “Naravno i da lošiji trendovi, pogotovo u Njemačkoj, utječu na nas i toga se Hrvatska mora bojati u godinama koje su ispred nas i činiti sve da se u ovom trenutku jača potencijal rasta. Međutim, to se ne događa. Imamo problem konkurentnosti gospodarstva i zabilježeni pad na ljestvicama od nekih 18 mjesta u zadnje dvije godine, što jasno govori da se ne provode strukturne reforme koje bi trebale ojačati potencijal rasta”, istaknuo je.

 Upozorio je i kako se vrlo loše koristi novac iz europskih fondova u kojima je ogroman investicijski potencijal, a Hrvatska je nakon pet godina samo na 14 posto apsorpcije, “tako da u idućih pet godina trebamo apsorbirati 86 posto, pa procijenite koliko je to realno”.

 Grčić napominje i da gospodarstvo usporava prije nego je dostiglo stope rasta koje jedino osiguravaju da Hrvatska može dostići druge zemlje EU, odnosno stope najmanje iznad 4 posto. Dodaje da se za razliku od prijašnjih godina, kada je bio zdraviji rast koji se bazirao na investicijama, trendovi okreću u negativnom smjeru, “a to ni premijer ni Vlada kao da ne žele vidjeti”.

 “Oni su ti koji stvaraju poslovno okruženje i ako ne budu radili na tome i na taj način poticali izvoznike, prvenstveno iz industrije, stvari će kliziti prema nekoj novoj krizi. To je sasvim neminovno“, upozorio je.

 Istaknuo je kako se štedjeti mora, ali je vrlo važno gdje se štedi. “U najboljim danima morate računati da će doći kriza, jer se krize uvijek događaju u ciklusima. Ove dvije, tri godine bilo je vrijeme da se jako oprezno gospodari s državnim resursima i da se provedu reforme i u javnoj upravi i u javnim poduzećima, kako bi se stvorila dobra osnova za ono što slijedi. Međutim, to se ne događa”, poručio je Grčić.

 Nakon što je SDP-ova vlada barem održala jednak broj zaposlenih u javnom sektoru, naglasio je, sada taj broj naglo raste. U zadnje dvije godine narasao je broj javnih službenika za 10 posto, kao i u javnim poduzećima, a dobit im je pala čak 50 posto u prošloj godini, upozorio je.

 “To je ozbiljno upozorenje Vladi da se tako raditi ne može. Zapošljavati ljude i u isto vrijeme ne voditi računa da su to novi, dodatni troškovi, pri čemu se ti novci mogu potrošiti puno korisnije za postojeće zaposlenike javnog sektora, učitelje, medicinsko osoblje, socijalne radnike. To je prioritet, uz umirovljenike. Očigledno je da država u ovom trenutku ne vodi računa što su istinski prioriteti u državi”, zaključio je Grčić.

HUP o BDP-u

Uzevši u obzir mogućnosti i okvire u kojima se trenutno nalazimo te posebice stanje na tržištu rada i izazove koje imamo u industrijskoj proizvodnji, rast BDP-a od 2,8% je relativno dobar rezultat, gotovo na granici maksimuma. Međutim, radi ranije rečenog, osjeća se lagano usporavanje rasta i nervoza poslodavaca oko vrlo neizvjesne budućnosti. A da bi se ovo dalje spriječilo potrebno je kontinuirano raditi na daljnjem rasterećenju gospodarstva kako bi poslodavci imali uvjete za podizanje plaća radnicima i kako bi bili konkurentniji. Zbog trenutnog nedostatka radne snage na tržištu rada neki su poslodavci već primorani otkazivati ugovorene poslove za iduću godinu i ovo je vrlo ozbiljno. Glavni pokazatelj kako riješavati trenutnu situaciju su dobre odluke Vlade RH u smjeru rasterećenja poslodavaca poput nedavnog podizanja neoporezivog dijela za prigodne nagrade radnicima, smanjenje poreza na dohodak, smanjenje doprinosa iz dohotka i povrat trošarina. Potrebno je napraviti takvih 100 koraka u sličnom smjeru kroz djelovanje svih ministarstava kako bi se još značajnije rasteretilo poslovanje poduzetnika u RH, a kojima bi se povećala konkurentnost, ostvario veći rast i sprječio daljnji val iseljavanja mladih i visokoobrazovanih ljudi iz zemlje.

Zdravko Marić o BDP-u

Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u srijedu da je podatak o rastu BDP-a u trećem tromjesečju od 2,8 posto blago iznad očekivanja ne samo vodećih analitičara, nego i samog Ministarstva financija.

“U Ministarstvu financija u pravilu ne izlazimo s predviđanjima kretanja BDP-a, ali imamo svoje izračune, a podaci DZS-a za treće tromjesečje su nešto iznad i naših očekivanja, kao i onih analitičara”, izjavio je Marić u telefonskoj izjavi za Hinu.

Osvrnuvši se na samu strukturu BDP-a, Marić je istaknuo da je osobna potrošnja, unatoč i dalje dobrom doprinosu gospodarskom rastu, ipak bila nešto ispod originalnih predviđanja Ministarstva.

No, napomenuo je da je izvoz usluga premašio njihova očekivanja, uzevši u obzir slabija kretanja noćenja stranih turista u trećem kvartalu, što znači da je prosječna potrošnja po turistu ostvarila znatno povoljnije kretanje.

Ocjenivši dobrim najnoviji podatak o rastu BDP-a, Marić upozorava da su i dalje prisutni izazovi, prije svega u pogledu domaćih investicija, čije je ostvarenje ipak očekivano na višoj razini. Marić kaže i da nitko ne može biti zadovoljan s padom industrijske proizvodnje u trećem tromjesečju.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je već 17. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali nešto sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini.

No, to je brži rast nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,2 do 2,5 posto.

Izvoz roba i usluga porastao je u trećem kvartalu za 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom je izvoz roba porastao za 5,2, a usluga za 2,5 posto.

Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 5,1 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 4,8, a usluga za 6,4 posto.

Doprinos domaće potražnje bio je, također, pozitivan, poručio je DZS. Potrošnja kućanstva porasla je po stopi od 2,7 posto na godišnjoj razini, nešto sporije u odnosu na prethodni kvartal, kada je skočila 3,6 posto.

S druge strane, rast državne potrošnje ubrzao je na 3,9 posto na godišnjoj razini, s 2,5 posto u prethodnom kvartalu.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u trećem tromjesečju 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je za 0,6 postotnih bodova brži rast nego u drugom kvartalu ove godine. To je, također, već 15. kvartal zaredom kako investicije rastu.

Odgovarajući na upit o prijedlogu podizanja neoporezivih godišnjih primitaka radnika s 2.500 na 7.500 tisuća kuna, Marić je rekao da je do tog prijedloga došlo u nastojanju da se dodatno rastereti oporezivanje rada i dade poticaj poslodavcima da povećaju plaće i nagrade.

„Vidi se prilično pozitivan odjek te mjere kod poslodavaca. S druge strane, neki su nas poslodavci upozorili da moramo biti oprezni prilikom potpisivanja tog pravilnika da ne bi došlo do određenih izigravanja, odnosno da oni ne bi bili izloženi određenoj vrsti nelojalne konkurencije”, kazao je Marić, najavivši da izmijenjeni Pravilnik o porezu na dohodak planira potpisati u toku današnjeg dana ili sutra ujutro, a bit će objavljen u Narodnim novinama u petak, kako bi stupio na snagu od 1. prosinca.

Branko Bačić: S HDZ-om nema recesije sljedeće tri godine

Branko Bačić komentirao je procjene rasta BDP-a prema kojima je bruto domaći proizvod u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

“Vlada je prošle godine u ovo vrijeme procijenila rast na razinu od 2,9 posto. Kao što znate i iz rebalansa, Vlada ostaje na tim pozicijama, nije došlo do značajnih odstupanja. Vlada je pravilno procijenila, odstupanja su u razini statističke pogreške. Zacrtani plan rasta će, mislim, na kraju biti i realiziran. To potvrduju i relevantne međunarodne institucije”, rekao je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a.

Ima li razloga za zabrinutost?

“Vlada razmišljao rastu BDP-a u iduće dvije godine. U svjetskom gospodarstvu dolaze bogate i siromašne godine. Vlada je pokazala da u iduće tri godine Hrvatsku ne očekuje recesija. Svjestan sam da Njemačka polako stagnira kad je u pitanju rast BDP-a, ali vjerujem da se Vlada pravilno postavila”, govori Bačić.

Jeste li trebali pričekati s predstavljanjem proračuna?

“Mislim da ne. Vlada je dužna proračun dostaviti Saboru u rokovima, da je čekala DZS ne bi se držala tih rokova. Mislim i da taj podatak ne bi promijenio ni prihodovnu i rashodovnu stranu proračuna. Vlada je postupila ispravno”, uvjeren je Bačić.

Ovo je uspjeh, ali moramo raditi dalje

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je u srijedu kako je rast BDP-a od 2,8 posto veći od onoga koji su predviđali analitičari i da je to stoga uspjeh, ali i da se mora raditi još bolje. “Ako su makroekonomisti koji nisu u politici rekli da ćemo rasti 2,3 posto, a mi rastemo 2,8 posto, onda je to uspjeh, ali moramo još stisnuti i još bolje raditi”, rekao je Butković upitan za komentar kretanja BDP-a.

Na opasku novinara da je to još uvijek “najgore u Europi”, odvratio je da “nismo najgori”.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je blago sporiji rast nego u prethodnom kvartalu, ali veći nego što se očekivalo.

To je već 17. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini.

No, to je brži rast nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,2 do 2,5 posto.

You may also like

0 comments