RBA traži ocjenu ustavnosti Zakona o potrošačkom kreditiranju

Raiffeisen bankarska grupacija Štajerske predala je zahtjev za ocjenom ustavnosti hrvatskog Zakona o potrošačkom kreditiranju, jer smatra da je njegovim izmjenama povrijeđeno ustavno načelo zabrane diskriminacije stranih u odnosu na domaće banke, a upitnom drži i retroaktivnu primjenu.

“Banke članice Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske smatraju da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju povrijedio ustavno načelo zabrane diskriminacije, jer je strane vjerovnike stavio u znatnoj nepovoljniji položaj u odnosu na domaće banke, a upitna je i njegova retroaktivna primjena. Raiffeisen Štajerska tako se pridružila brojnim bankama koje su već uputile zahtjev za ocjenom ustavnosti navedenog Zakona, a sada se čeka očitovanje Ustavnog suda”, stoji u priopćenju objavljenom u srijedu. Pojašnjava se da su izmjenama i dopunama tog zakona uvedena dva nova članka “koja krše Ustavom Republike Hrvatske zajamčena načela vladavine prava, načelo zabrane diskriminacije i nepovredivosti prava vlasništva”.

Uz to, odredbe Zakona nedovoljno su jasno definirane, što se već potvrdilo u sudskoj praksi koja Zakon primjenjuje uz različite interpretacije, a banka smatra i kako je protuustavna svaka retroaktivna primjena zakona na kreditne ugovore koji su sklopljeni prije stupanja izmjena i dopuna na snagu (30. rujna 2015.), kažu iz Raiffeisena Štajerska. U obrazloženju svog poteza iz te bankarske grupacije navode kako s početkom ekonomske krize 2008. godine manji dio korisnika banke više nije bio u mogućnosti ispunjavati svoje financijske obaveze te se odlučio na tužbe radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu kako bi odgodili plaćanje dospjelih dugovanja. Naime, tadašnja prosječna ugovorena kamata u Hrvatskoj iznosila je do 10 posto, sa zateznom kamatom do 15 posto, a austrijska Raiffeisen grupacija hrvatskim je građanima odobravala kredite uz ugovorene kamate do 8 posto i zateznu kamatu od 5 posto. Tako bi se u slučaju duljeg nepodmirivanja redovitih mjesečnih obaveza, a uslijed obračuna zateznih kamata u skladu s austrijskim zakonima dug mogao značajno povećati. “Riječ o austrijskim kreditima hrvatskim građanima, primjenjuje se austrijski zakon i obračun zateznih kamata jednak kao i za austrijske građane, kojima neplaćanje predstavlja iznimku a ne pravilo”, smatraju u Raiffeisen Štajerska.

Navode i kako je u postupcima za utvrđivanje ništetnosti kreditnih ugovora dosadašnja sudska praksa bila u korist banaka, odnosno hrvatski su se sudovi proglašavali nenadležnim za odlučivanje u tim postupcima, ali su, u određenom manjem broju predmeta odlučivali u korist banaka, proglašavajući kreditne ugovore valjanima. Zadnjim izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju, pak, propisana je isključiva nadležnost hrvatskih sudova u sporovima radi utvrđivanja ništetnosti ugovora o kreditu, a u kojem slučaju je moguće zatražiti i odgodu ranije pokrenutog ovršnog postupka do okončanja parnice, i to “jedino u slučaju kada se radi o stranim vjerovnicima, čime su oni stavljeni u znatno nepovoljniji položaj u odnosu na domaće banke, a takve zakonske odredbe protivne su Ustavu jer predstavljaju izravnu diskriminaciju”, stoji u priopćenju.

Korisnici kredita koji se odluče za takve postupke, suočavaju se s neizvjesnošću oko ishoda parnice te njezinom dugotrajnošću, a u slučaju neuspjeha korisnik morati platiti i troškove postupka, dok kamate iz ugovora o kreditu i dalje teku. “Bez obzira na ishod parnica radi utvrđivanja ništetnosti, isplaćeni iznos morat će se vratiti u bilo kojem slučaju, a što je tijekom donošenja Zakona o izmjenama i dopunama višekratno potvrdio i sam ministar pravosuđa Orsat Miljenić”, kažu iz Raiffeisen Štajerske te ističu i da se ove zakonske odredbe primjenjuje isključivo na potrošače, a ne i na osobe koje su kredite koristile za gospodarske i turističke investicije te samo na kredite do milijun kuna.

You may also like