Ukupno je u prosincu 2015. godine plasirano kredita u kunskoj protuvrijednosti 274,45 milijardi kuna, posljednji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB), što je za 0,6 posto manje nego u studenome i za 2 posto u odnosu na prosinac 2014., a tome je ponajviše pridonio pad valutnih kredita, navode iz Raiffeisenbank Austria (RBA).
Ukupni su plasirani krediti na kraju prosinca bili niži za 1,5 milijardi kuna ili 0,6 posto nego krajem studenog, dok su u odnosu na prosinac 2014. godine sniženi za 5,7 milijardi kuna, odnosno 2 posto. Analitičari RBA pritom ističu kako je, promatrano prema valutnoj strukturi, padu ukupnih kredita na godišnjoj razini u prosincu prošle godine pridonio pad valutnih kredita, uključujući kunske kredite vezane uz valutnu klauzulu, dok su čisti kunski krediti zabilježili rast.
Tako su kunski krediti krajem prosinca, uz mjesečni rast od 1,1 milijarde kuna, tj. 1,4 posto, dosegli razinu od 79,1 milijardu kuna. Promatrano u odnosu na prosinac 2014. godine, čisti su kunski krediti porasli za 5,1 milijardu kuna ili 6,8 posto, a iz RBA podsjećaju da je time nastavljen trend godišnjeg rasta koji traje od listopada 2014. S druge strane, valutni krediti su krajem prosinca 2015. godine, uz mjesečni pad za 1,3 posto, odnosno 2,6 milijardi kuna, iznosili 195,4 milijarde kuna. U usporedbi s krajem 2014., valutni krediti su bili niži za 10,7 milijardi kuna ili 5,2 posto, čime se nastavio pad na godišnjoj razini koji s nekoliko prekida datira od rujna 2012. godine.
S obzirom da se krajem prosinca prošle godine 71,2 posto ukupnih kredita odnosio na kredite denominirane u stranoj valuti i vezane uz valutnu klauzulu, godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut jačanjem tečaja kune prema euru za 0,3 posto, dok je pad ukupnih kredita u kunskoj protuvrijednosti ublažen slabljenjem kune u odnosu na švicarski franak na godišnjoj razini za 10,9 posto, kažu analitičari RBA. Promatrano prema sektorima, krediti sektoru poduzeća su i u prosincu nastavili kontinuirani trend razduživanja na godišnjoj razini, koji datira od sredine 2012. godine. Uz mjesečni pad od 1,5 milijardi kuna, krediti poduzećima su krajem prosinca iznosili 87,3 milijarde kuna, dok su na godišnjoj pali za 4,75 milijardi kuna ili 5,2 posto.
Krediti stanovništvu, s udjelom u ukupnim kreditima iznad 45 posto, krajem prosinca su iznosili 124,5 milijardi kuna te su na mjesečnoj razini smanjeni za 1,2 milijarde kuna, odnosno 0,9 posto, a na godišnjoj za gotovo 2 milijarde kuna ili 1,5 posto. Time je, ističu iz RBA, i u sektoru stanovništva nastavljen trend razduživanja na godišnjoj razini koji traje od srpnja 2015. Jedini rast bilježe krediti državi – s udjelom od 19,2 posto u ukupnim kreditima, krediti sektoru središnje države krajem prosinca iznosili su 53 milijarde kuna, što je mjesečni rast za 485 milijuna kuna tj. 0,9 posto, a godišnji za 1,4 milijarde kuna ili 2,8 posto.
“I u ovoj godini ne očekujemo značajnije promjene u kreditnoj aktivnosti domaćih banaka. Naime, potražnja za kreditima poduzeća na domaćem tržištu ograničena je još nedovoljnim oporavkom gospodarske aktivnosti, ali i mogućnošću zaduživanja na inozemnom tržištu gdje su kamatne stope povoljnije, što i iskorištavaju poduzeća većeg boniteta. Nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak kreditiranja sektora stanovništva, dok bi se trend razduživanja u ovom sektoru mogao zaustaviti u godini ispred nas. Ograničavajući faktor svakako je i snažna zaduženost obaju sektora.
S obzirom na primjetnu rastuću potražnju za kunskim kreditima u posljednje vrijeme, HNB je za ovaj mjesec najavio provođenje strukturnih repo aukcija, čime bi osigurao dodatnu kunsku likvidnost”, zaključuju iz RBA.
