Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem travnja ukupni bruto inozemni dug iznosio je 44,4 milijarde eura, što je 75 milijuna ili 0,2 posto više nego mjesec dana prije, ali znatno manje nego godinu dana prije, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
“Premda je u odnosu na ožujak zabilježio rast, prekinuvši niz od pet uzastopnih mjeseci pada na mjesečnoj razini, ukupni bruto inozemni dug u travnju je nastavio s trendom smanjenja na godišnjoj razini”, ističe se u analizi RBA, objavljenoj u ponedjeljak.
U odnosu na travanj prošle godine, bruto inozemni dug niži je za 5,3 milijarde eura, ili 10,6 posto. Najveći doprinos godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga došao je od drugih monetarnih financijskih institucija, čiji se dug koncem travnja spustio na 5,5 milijardi eura. “Potonje je prvenstveno posljedica nastavka razduživanja bankarskog sektora koji datira od svibnja 2012. godine”, ističu analitičari RBA u osvrtu na podatke HNB-a.
Tako je dug drugih monetarnih financijskih institucija u travnju niži za 243 milijuna eura, ili 4,2 posto, u odnosu na ožujak, dok je u odnosu na travanj prošle godine zabilježio pad od 2,7 milijardi eura ili 33,1 posto.
Značajan doprinos smanjenju vanjskog duga došao je i od sektora opće države, čiji se bruto inozemni dug krajem travnja spustio na 14,9 milijardi eura, što je za 1,6 posto ili 237 milijuna eura manje nego mjesec dana prije. “Nakon što je u ožujku, prvi put nakon svibnja 2009., zabilježen i godišnji pad bruto inozemnog duga komponente opće države, za 8,9 posto, travanj je donio još jedan pad na godišnjoj razini, za 1,4 milijarde eura ili 8,4 posto”, ističu analitičari RBA.
Ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora, koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava, krajem travnja je iznosila 18,7 milijardi eura, što je 0,1 posto manje nego mjesec dana prije i 7,3 posto manje na godišnjoj razini.
Ostali domaći sektori, čiji bruto inozemni dug iznosi 16,2 milijarde eura, smanjili su razinu duga za 252 milijuna eura ili 1,5 posto na godišnjoj razini. “Obzirom da je u travnju zabilježena najsnažnija godišnja stopa pada bruto inozemnog duga ostalih monetarnih sektora, za 33,1 posto, upućujući na manje potrebe banaka za inozemnim financiranjem, posebice u uvjetima visoke likvidnosti u sustavu te još uvijek slabe potražnje za kreditima, do kraja godine očekujemo niži udio bruto inozemnog duga u BDP-u u odnosu na prethodnu godinu”, zaključuju analitičari RBA.
