Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni krediti sektoru stanovništva na kraju rujna 2015. godine iznosili su 126 mlrd kuna. Premda su na mjesečnoj razini zabilježili rast od gotovo pola milijarde kuna (0,4%), ukupni krediti stanovništvu na kraju promatranog mjeseca u odnosu na prošlogodišnji rujan niži su za 721 milijun kuna odnosno 0,6%. Iako su ukupni krediti stanovništvu u prvoj polovici ove godine bilježili blage pozitivne stope godišnjeg nominalnog rasta, tijekom trećeg tromjesečja zapaža se povratak ka negativnim relativnim promjenama na godišnjoj razini.
Također, u usporedbi s koncem prošle godine, ukupni krediti sektoru stanovništva niži su za 435 mil kuna (0,3%). Pritom valja naglasiti da su tečajna kretanja odnosno slabljenje kune u odnosu na euro i/ili švicarski franak pridonijeli rastu nominalne vrijednosti stanja plasiranih kredita u prvoj polovici godine. Podaci pokazuju da u valutnoj strukturi kredita stanovništvu dominiraju devizni krediti (uključujući i one s valutnom klauzulom) s udjelom od 70%, stoga je slabljenje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 0,1%, te 10,5% u odnosu na švicarski franak statistički ublažilo iskazani godišnji pad kredita stanovništvu u rujnu.
Godišnjem padu kredita sektoru stanovništva pridonijele su slijedeće komponente kredita prema namjeni: potrošački i hipotekarni krediti, krediti za automobile, krediti po kreditnim karticama te prekoračenjima po transakcijskim računima. S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti nastavljaju trend rasta. Na kraju rujna njihova vrijednost iznosila je 39,6 mlrd kuna čineći tako gotovo trećinu (31%) ukupnih kredita sektoru stanovništva. U usporedbi s rujnom prošle godine porasli su za gotovo 1,4 mlrd kuna (3,6%) te su na mjesečnoj razini viši za 278 mil kuna (0,7%). U usporedbi s krajem 2014. godine gotovinski nenamjenski krediti također su porasli za 532 mil kuna (1,4%). U ovoj skupini kredita oni s valutnom klauzulom čine udio od 56% stoga su spomenute tečajne razlike i ovdje doprinosile promjenama na godišnjoj i mjesečnoj razini.
Stambeni krediti (koji čine gotovo polovicu ukupnih kredita stanovništvu) krajem rujna iznosili su 60,4 mlrd kuna. Premda su nominalno na godišnjoj razini zabilježili stagnaciju te blagi mjesečni rast (0,2%), važno je istaknuti da su tome uvelike pridonijela spomenuta tečajna kretanja uzevši u obzir da krediti s valutnom klauzulom u ovoj skupini kredita imaju udio od preko 90%.
Obzirom na nastavak negativnih trendova na tržištu rada, u narednom razdoblju ne očekujemo znatniji zaokret u kreditnoj potražnji pri čemu očekujemo usporavanje trenda višegodišnjeg razduživanja sektora stanovništva.
