Ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije u rujnu su iznosili 69 milijardi kuna, što na godišnjoj razini predstavlja pad od 4,4 posto, čime je nastavljen niz negativnih godišnjih stopa promjene te skupine kredita, koji traje gotovo tri i pol godine.
Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banka (HNB), naime, ukupni su krediti kreditnih institucija za obrtna sredstva i investicije nefinancijskim trgovačkim društvima krajem rujna bili na razini 69 milijardi kuna te su, uz stagnaciju na mjesečnoj razini, zabilježili razmjerno značajan godišnji pad od 3,2 milijarde kuna, odnosno 4,4 posto, navode analitičari Raiffeisenbak Austria. Time je, kako ističu, nastavljen kontinuirani niz negativnih godišnjih stopa promjene te skupine kredita nefinancijskim trgovačkim društvima koji datira još od svibnja 2012. godine.
Dapače, stopa pada bila bi i veća, no s obzirom da je gotovo 68 posto tih kredita valutnih, uključujući i one s valutnom klauzulom, slabljenje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 0,1 posto te za 10,5 posto u odnosu na švicarski franak statistički je ublažilo njihov iskazani godišnji pad u rujnu. Prema distribuciji namjene, u rujnu je iznos kredita za obrtna sredstva nefinancijskim trgovačkim društvima iznosio 35,9 milijardi kuna, što je 148 milijuna kuna niže u odnosu na prethodni mjesec. Pored mjesečnog pada od 0,4 posto, ti krediti su i na godišnjoj razini razmjerno snažno pali, za 5,4 posto, odnosno preko 2 milijarde kuna.
Izuzmu li se dva sporadična mjeseca u 2013. godini, krediti poduzećima za obrtna sredstva bilježe kontinuirane stope relativnog pada na godišnjoj razini još od polovice 2012. godine. Istodobno su krediti poduzećima za investicije blago porasli na mjesečnoj razini, za 0,3 posto, dosegavši 33 milijardi kuna. No, u usporedbi s istim mjesecom lani niži su za 1,2 milijarde kuna ili 3,4 posto, navode iz RBA te dodaju kako je i ta skupina kredita potvrdila trend pada domaćeg zaduživanja nefinancijskih poduzeća. “S druge strane, važno je istaknuti da se razduživanje sektora poduzeća prema domaćim bankama događa istovremeno s porastom njihovog inozemnog zaduživanja. Naime, bez obzira na poboljšane uvjete financiranja na domaćem financijskom tržištu, činjenica je da dio hrvatskih poduzeća višeg boniteta koristi povoljnije inozemne izvore financiranja supstituirajući tako skuplje domaće bankovno financiranje. U uvjetima niskih kamatnih stopa na inozemnim tržištima, nastavak trenda domaćeg razduživanja nefinancijskih trgovačkih društava očekujemo i u narednom razdoblju”, zaključuju analitičari RBA
