RBA Analize: Milanović će snažno povećati dug

Sukladno metodologiji ESA 2010, krajem siječnja ove godine dug opće države (središnja država, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) iznosio je 275,5 mlrd kuna, stoji u analizi analitičara RBA koji ocjenjuju da je ukupni javni dug u istom vremenu “zabilježio snažan rast”. Posljednje objavljeni podaci o javnom dugu koje je objavio HNB sadrže revidiranu seriju uslijed uključivanja HBOR-a u podsektor središnje države, što je u skladu sa zahtjevima Europske komisije tj. sukladno propisanoj međunarodnoj metodologiji ESA 2010. Premda je zabilježio pad na mjesečnoj razini od 4 mlrd kuna (-1,4%), ukupni javni dug je u odnosu na isti mjesec 2014. godine zabilježio snažan rast od 10,4 mlrd kuna (+3,9%).

Gotovo 60% ukupnog javnog duga (165 mlrd kuna) odnosi se na unutarnji javni dug dok se ostatak od 111 mlrd kuna (40,2%) odnosi na dug prema inozemnim vjerovnicima. U siječnju su i unutarnja i vanjska komponenta javnog duga zabilježile mjesečni pad od 0,5% odnosno 2,8%. Istovremeno, unutarnji javni dug u siječnju je porastao za 10,6 mlrd kuna u odnosu na isti mjesec lani (+6,9%) dok je vanjska komponenta javnog duga zabilježila godišnje smanjenje od 200 milijuna kuna (-0,2%). Obzirom da je najveći dio javnog duga denominiran u eurima, deprecijacija domaće valute tj. godišnji rast tečaja EUR/HRK za +0,6% utjecao je na relativno viši iznos duga iskazanog u domaćoj valuti. Promatrano prema instrumentima zaduživanja, krajem siječnja ove godine gotovo 144 mlrd. kuna (52,3% ukupnog javnog duga) odnosi se na zaduženje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice dok se 108 mlrd. kuna (39,1%) odnosi na državne obveze po kreditima. Ostatak od 24 mlrd kuna (8,8%) odnosi se na obveze države po izdanim kratkoročnim dužničkim vrijednosnicama.

Prema klasifikacijskim razinama državne vlasti, iskazani godišnji porast javnog duga najvećim dijelom dolazi od zaduženja na razini središnje države čiji dug krajem siječnja (270,4 mlrd kuna) čini preko 98% ukupnog javnog duga. U odnosu na prethodni mjesec dug središnje države je niži za 4 mlrd kuna (-1,5%) dok je godišnje porastao za 10,2 mlrd kuna (+3,8%). Krajem promatranog mjeseca dug lokalnih jedinica iznosio je 5,3 mlrd kuna te je zabilježio rast na mjesečnoj i godišnjoj razini (0,6% odnosno 3,3%). Ukupna državna jamstva krajem siječnja iznosila su 8 mld kuna te su zabilježila mjesečni rast od 40 milijuna kuna (+0,5%) dok su u odnosu na isti mjesec 2014. viša za 697 milijuna kuna (9,5%). Preko polovice državnih jamstava (52,3%) odnosi se na inozemna jamstva dok se ostatak od 3,8 mlrd kuna (47,7%) odnosi na domaća jamstva. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2015. godinu utvrđeno je da godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za ovu godinu iznosi 6 mlrd kuna od čega se 2,5 mlrd kuna odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna.

Obzirom da je Hrvatska u prošloj godini značajno odstupila od kriterija u pogledu fiskalnog deficita i razine javnog duga, izvjesno je da će i u ovoj (predizbornoj) godini izostati značajnije strukturne reforme te bi, prema našim očekivanjima, javni dug do kraja godine mogao dosegnuti razinu od 90,7% procijenjenog BDP-a. Uostalom, jedna od najvažnijih preporuka Europske komisije u sklopu ocjene Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije upravo se odnosi na jačanje upravljanja javnim dugom što podrazumijeva i godišnju objavu strategije za upravljanje javnim dugom, kažu u najnovijoj analizi analitičari RBA

You may also like

0 comments