“Iako se pad gospodarske aktivnosti tijekom 2014. godine usporio, Hrvatska je i šestu godinu zaredom ostala u recesiji. S prošlogodišnjim realnim padom od 0,4 posto, kumulativno u razdoblju od 2008. do 2014. godine izgubljeno je 12,5 posto realnoga bruto domaćeg proizvoda”, navodi se u najnovijem izdanju RBAnaliza pod naslovom “Između recesije i oporavka”.
“Unutarnje strukturne slabosti onemogućavaju oporavak domaće potražnje, a inozemna potražnja nije dovoljna za snažnije pokretanje gospodarstva s obzirom na nisko učešće vanjskotrgovinske razmjene u ukupnom gospodarstvu. Raspoloživi podaci za prvo tromjesečje upućuju na to da bi prva objava BDP-a predviđena za svibanj mogla pokazati blagu realnu godišnju stopu pada (-0,1posto), pri čemu najznačajniji negativan doprinos očekujemo od bruto investicija u fiksni kapital”, smatraju analitičari RBA. Na valu oporavka u eurozoni analitičari očekuju nastavak rasta izvoza roba i usluga te održavanje viška na tekućem računu platne bilance. Unatoč povećanju ponude kapitala iz inozemstva, ne očekuje se promjena usporene dinamike rasta vanjskoga duga. Smanjenju vanjske ranjivosti doprinijet će nastavak procesa razduživanja u sektoru stanovništva i kreditnih institucija, dok će poduzeća kao i u 2014. godini nastojati doći do relativno jeftinijih inozemnih izvora financiranja, prognoziraju analitičari.
Iako je politika Europske središnje banke spustila kamatne stope na rekordnu razinu, Hrvatska ze i dalje zadužuje znatno skuplje u odnosu na usporedive zemlje. “Daljnji rast vanjskoga duga države nastavio se novim izdanjem euroobveznica, čime je Hrvatska već tijekom prvoga tromjesečja osigurala više od polovice svojih potreba za refinanciranjem. Politika velikih središnjih banaka, osobito Europske središnje banke, omogućila je pad troškova financiranja diljem tržišta na povijesno niske razine, što se posljedično prelilo i na hrvatske vrijednosnice. Ipak, usporedba s državama regije upozorava na povišenu osjetljivost na promjenu percepcije rizika kod investitora, što bi se u slučaju većih poremećaja na financijskim tržištima moglo negativno odraziti na troškove budućih refinanciranja države”, upozoravaju analitičari RBA.
U analizi se upozorava i na poznate probleme u fiskalnoj politici, te na potrebu za restrukturiranjem javnog sektora i smanjenja duga. No Hrvatska je u predizbornoj godini tako da je pitanje koliko je Vlada spremna na nepopularne poteze. “U fokusu ostaje fiskalna politika, potreba za dubinskim restrukturiranjem javnoga sektora i obuzdavanje rasta javnoga duga. S obzirom na izbornu godinu, teško je očekivati značajnije pomake. Namjere Vlade u smislu provođenja reformi i ispravljanja makroekonomskih neravnoteža doznat ćemo tijekom travnja u Nacionalnom programu reformi i Programu konvergencije koje je RH dužna dostaviti Europskoj komisiji u okviru tzv. Europskoga semestra. Očekujemo prihvaćanje oba dokumenata jer su uzroci, stanje i rješenja hrvatskih strukturnih slabosti već godinama poznati. Međutim, otvoreno ostaje pitanje učinkovite i pravodobne implementacije nužnih (korektivnih) mjera”, zaključuju analitičari RBA.