Raznolikost! Raznolikost! Raznolikost! Koju lekciju naučiti iz iskustva sa vremenskim nepogodama kada je riječ o izvorima energije

U našem svijetu je najvažnija stvar – raznolikost. Bilo da u biologiji, kulturi ili tehnologiji, kada se uvjeti promjene glavni faktor za preživljavanje postane tko ima dovoljno raznolikosti i kako im ti bolji evolucijski napredci pomažu u opstanku.
Sve stvari se uvijek mijenjaju.

Isto stoji i za kako proizvodimo energiju. Ako društvo ima dovoljno raznoliki izbor izvora energije, postaje puno dugoročno sigurnije te naravno ima veće šanse preživjeti demografske, političke i prirodne promjene, geološke procese ili prirodne katastrofe, zastoje trgovine za vrijeme ratova ili ekstremnih vremenskih uvjeta.

 Posljednji tjedan je u Sjevernoj Americi zbog niskih temperatura baš jedan od takvih scenarija bio realnost. Doživjeli su Polarnu oluju malo slabijeg intenziteta nego nedavne 2014. godine kada su temperature bile na rekordnim minusima. Bilo je toliko hladno da su se zaledili Slapovi Niagare na sjeveru kontinenta i padao je snijeg na jugu Amerike u Floridi.

Ako dođe do dovoljno niskih temperatura i elektroenergetske mreže počinju prestati sa radom, preko polovina Američkih elektrana je prisiljeno prekinuti proizvodnju a mnoge od njih su elektrane koje rade na fosilno gorivo. Prošlog je tjedna bilo toliko hladno da su hrpe ugljena potrebne za gorivo bile jednostavno zaleđene i nije ih se moglo koristiti. Isto se desilo i sa naftnim generatorima, temperature su bile preniske da bi mašine funkcionirale. Cijena plina je nedugo zatim drastično skočila, a kao jedini izvor energije, proizvođači nisu mogli podnijeti tako veliku razinu potražnje i došlo je do zastoja u cijevima plina. Takve situacije su školski primjeri za kakva je energetska raznolikost potrebna kada stvari krenu na gore.

Najveći problem sa takvim kontinentalnim prirodnim nepogodama kao veoma jake hladnoće su ogromni porasti u potražnji za električnim grijanjem i grijanjem na plin. Građani se za vrijeme takvih nepogoda trebaju grijati više nego inače, pa je potrebno puno više energije biti raspoloživo za održavanje ugodnih temperatura u domaćinstvima. Za vrijeme prošlotjednih hladnoća puno je veća regija samog kontinenta bila pod utjecajem sve veće potražnje. U Floridi baš često ne pale radijatore a još manje su naviknuti plaćati za to.

Količina korištenja nafte je u Američkim državama nakon prošlotjednih događaja porasla za 30% dok je plin pao za 34%. Ugljen je doživio porast za 6% a obnovljivi izvori energije za isto toliko. Da nema nuklearne energije na sceni, ugljen i nafta bi imali još veću vrijednost nego što danas imaju.

Znači hladno vrijeme je utjecalo na raznolikost tržišta.

Cijene struje su isto naglo skočile jer je i potražnja dramatično porasla kako su temperature padale niže i niže ispod nule.

Chris Helman je u nedavnom Forbes članku objasnio kako je cijena prirodnog plina isto porasla zbog potreba građana za grijanjem, te da je takva situacija rezultirala sa manje dostupnog plina za generiranje struje.
Prošli tjedan su cijene struje u Americi bile suludih 18 centi po kilowatu a prije samo mjesec dana, početkom dvanaestog mjeseca prošle godine bile su samo 2.7 centa. Drastična razlika u cijenama za period od mjesec dana, no baš tada su nastupile najveće hladnoće.

Uz to je došlo i do porasta u korištenju nafte. Cijene su porasle preko 68 dolara po bačvi što je najveća vrijednost od sredine 2015. No početkom ovog tjedna je uz probleme nemira u Iranu cijena dosegnula 70 dolara, time pokazujući kako je to još jedan aspekt potrebe za raznolikost u izvorima energije – ružne stvari će se desiti, i nemoguće ih je predvidjeti godinama unaprijed.

U ironičnom preokretu situacije, države poput Massachusettsa sada planiraju uvoziti plin iz Rusije te se tako nadaju pronaći rješenje za ogromne cijene grijanja. Ovakvi rezultati događaja su Amerikancima sav dokaz koji im je potreban da se odluče na pomicanje u smjeru razvijanja novih nuklearnih mogućnosti.

Nuklearna energija je uglavnom neometano nastavila sa poslom, kao i uvijek, sa konstantnom razinom proizvodnje iznad 90%. Ne samo to, nego su neke pojedine nuklearne elektrane zapravo proizvodile još više energije nego inače, baš zato jer je bilo hladno vrijeme. Razina proizvodnje koju svaka nuklearna elektrana na svijetu može postići ovisi o nečemu što se zove Carnotov ciklus, odnosno razlika u temperaturama između unutrašnje pare i vanjskog kondenzatora. Što je veća razlika u temperaturi, veća je mogućnost brzine proizvodnje.

Krajem prošle godine, za vrijeme velikih hladnoća jedna od nuklearnih elektrana je postigla rekord u proizvodnji sa više od 867 milijuna kilowata po satu. Prijavili su niže temperature nego na što su inače navikli.

Cijene struje su povijesno uvijek bile pod utjecajem takvih velikih promjena na tržištu, te su direktno proporcionalne sa brojkama koje proizvođači očekuju pri potražnji i potrošnji. Velike se količine novca mogu izgubiti u takvim predviđanjima, na primjer Duke Power godišnje izgube i do 10 milijuna dolara u greškama predviđanja troškova struje za građane Amerike. Samo uragan Hugo je koštao Duke Power preko 65 milijuna dolara, a to je nepredvidivi fenomen prirode.

Polarna oluja koja je zadesila Sjedinjene Američke Države 2014. je Američke porezne obveznike koštala otprilike 500 milijuna dolara. No rijetko tko spominje da je nuklearna energija bila jedini izvor energije koji nije bilo potrebno naknadno kompenzirati.

Različitost u svijetu energetike je jako, jako važna. Kada bi mogli koristit još fosilnih, nuklearnih ili obnovljivih izvora imali bi još raznovrsniju lepezu odabira. Bili bi onda spremni nositi se sa bilo kakvom budućnosti, bilo da je ugrožena od strane ljudi ili od strane Majke prirode. U knjizi The Geopolitics of Energy autori Wright i Conca tvrde da bi još izvora energije smanjilo sadašnje velike troškove proizvodnje a i grozne ugljične emisije koje svakodnevno puštamo u atmosferu.

Takva raznolikost bi mogla predstavljati ogromnu razliku u šansama za preživljavanje kako vrijeme prolazi a uvjeti se samo pogoršavaju. (Preveo: Ivo Ott)

You may also like

0 comments