Razmjenjuju se optužbe za Ukrajinu, UN poziva na mir

Zapadne zemlje i Rusija razmijenili su u petak u Ujedinjenim narodima optužbe za nedavni porast nasilja u istočnoj Ukrajini, dok je jedan član međunarodnog promatračkog tima okrivio obje sukobljene strane za prekid primirja. Diplomatski sukob među izaslanicima Europe, SAD-a i Rusije uslijedio je dan nakon što je Ukrajina upozorila na moguću “potpunu invaziju” Moskve nakon najgorih borbi s proruskim separatistima posljednjih mjeseci.

Ukrajinski predsjendik Petro Porošenko izjavio je na konferenciji za novinare da “nema opravdanja za stalna kršenja sporazuma o primirju i to znači da je stupanj prijetnje od ruske invazije veći nego ikad”. Zamjenik čelnika promatračke misije OESS-a Alexander Hug imao je uravnotežniju izjavu pred Vijećem sigurnosti. On je rekao da obje sukobljene strane dovode civile u opasnost budući da se pogoršava stanje sigurnosti. “Civili nastavljaju plaćati neprihvatljivu cijenu u ovome sukobu”, rekao je Hug na izvanrednom zasjedanju Vijeća sigurnosti. “Njih ubijaju i ranjavaju jer obje strane nastavljaju zauzimati vojne položaje oko civilne infrastrukture. Njihova imovina i sredstva za život su uništeni.”

Britanija je za novo nasilje izravno okrivila Moskvu. “To je bio napad separatista na ukrajinske vojne postrojbe”, rekao je britanski veleposlanik Matthew Rycroft dodajući da je to očito bilo “s predumišljajem”. Istaknuo je da su separatističke snage “ruska tvorevina”. “Rusija ima sposobnost i utjecaj nad separatističkim snagama. Ona mora upotrijebiti taj utjecaj kako bi osigurala poštivanje sporazuma iz Minska”. dodao je Rycroft. Ruski veleposlanik Vitalij Čurkin iznio je suprotno mišljenje. On je za posljednje sukobe okrivio Kijev izjavivši da on krši sporazume iz Minska i dovodi u opasnost civile. “Ako dopustimo Kijevu da nastavi… situacija bi mogla izmaknuti kontroli”, kazao je.

Američka veleposlanica Samantha Power citirala je objave separatista na Twitteru koji su se hvalili uspješnim napadom na Marinku. Kazala je da Rusija nastavlja opovrgavati “javnu tajnu” da naoružava pobunjenike i šalje ruske vojnike da anonimno pogibaju u susjednoj Ukrajini. Francuski veleposlanik Francois Delattre složio se s Power. “Svi znaju ulogu koji oni (Rusija) otpočetka imaju u ovoj krizi.” Veleposlanici Litve i Ukrajine su izjavili da Kijev ima pravo braniti se od proruskih pobunjenika.

Ujedinjeni narodi su u petak pozvali zaraćene strane u Ukrajini na potpuno poštivanje primirja predviđenog mirovnim sporazumima zaključenim u Minsku u veljači, dok međunarodna zajednica strahuje od porasta nasilja. “Primirje se mora u potpunosti poštivati, a zaštita civila mora biti prioritet”, rekao je zamjenik glavnog tajnika UN-a za vanjsku politiku Jeffrey Feltman na hitnom sastanku Vijeća sigurnosti. “Svjedočimo ili pogoršanju teško rješivog sukoba, ili privremenom porastu napetosti u nekim zonama sukoba”, rekao je petnaestorici članova Vijeća okupljenih na poziv Litve. “Ne možemo si dopustiti niti jedan od tih scenarija”, rekao je Feltamn.

U ofenzivi proruskih separatista na mjesto Marjinka, 20-ak kilometara od Donecka u srijedu je poginulo 28 ljudi. To su bili najteži sukobi od primirja potpisanog u veljači. Europska unija, Sjedinjene Države, Pariz i Berlin, koji su 12. veljače potpisali mirovne sporazume u Minsku, jednoglasno su izrazili zabrinutost nastavkom sukoba u istočnom dijelu Ukrajine, a Moskva upozorava na mogući raspad mirovnog procesa. “Događaji oko Marjinke su zabrinjavajući”, rekao je pred Vijećem sigurnosti Alexander Hug, zamjenik šefa specijalne promatračke misije OESS-a u Ukrajini. On je upozorio da ti sukobi pokazuju da nije napušten vojni put u korist političkog i naglasio da su sve češći i sve teži incidenti kojima se krši prekid vatre.

Isporuka proturaketnog ruskog sustava su “dodatna tema za zabrinutosti”. U petak je zabilježeno značajno smirenje sukoba. U sukobu na istoku Ukrajine je od travnja 2014. poginulo više od 6400 ljudi.

Teške gospodarske sankcije Europske unije protiv Rusije, optužene da podržava separatističke pobunjenike na istoku Ukrajine, trebale bi se produžiti do siječnja, izjavio je europski izvor u petak.
Sankcije koje pogađaju čitave dijelove ruskog gospodarstva, među kojima sektor banaka, obrane i nafte, istječu krajem srpnja. Uvedene su 29. srpnja 2014. nakon pada Boeinga Malaysia Airlinesa s 298 putnika, koji je vjerojatno srušila raketa zemlja-zrak iznad zone sukoba na istoku Ukrajine. “Trebale bi se produžiti za šest mjeseci” na europskom summitu krajem lipnja, izjavio je europski izvor. U očima šefova država i vlada “te sankcije upisane su u kalendar provedbe sporazuma iz Minska” koji traje do kraja 2015., pojasnio je.

Sporazumom o prekidu vatre, potpisanom u veljači, predviđaju se progresivne mjere do kraja godine kako bi se okončao sukob između proruskih separatista i Kijeva u kojem je poginulo više od 6400 osoba u više od godinu dana. Iako se primirje općenito poštuje, sporazum nije spriječio sporadične sukobe i novi val nasilja u srijedu oko grada Mariinke blizu Donjecka, u kojem je poginulo 26 osoba u 24 sata. Dvije strane zasad nisu uspjele početi prave razgovore o predviđenim društveno-ekonomskim mjerama i decentralizaciji.

You may also like

0 comments