Liderova konferencija

Državni tajnik Ivo Milatić je izjavio da je na Gospodarsko-socijalnom vijeću razmatran zahtjev HUP-a i drugih interesnih udruga koje okupljanju poduzetnike za privremenim poreznim rasterećenjem poreznih subjekata, zbog visokih troškova energije koje snose. “Ako ćemo izjednačiti cijenu struje za građane i poduzetnike, možemo zaboraviti na državni proračun jer ga neće više biti. Ono što možemo napraviti je subvencionirati kapitalne troškove ulaganja u obnovljive izvore energije u gospodarstvu i to ćemo i nastaviti činiti”, rekao je Milatić danas na energetskoj konefernciji tjednika Lider.

Milatić je također izjavio da je Hrvatska od Europske komisije zatražila da se promijene uvjeti za ostvarivanje prava na plaćanje umanjene naknade za obnovljive izvore energije, na što trenutno imaju pravo hrvatski poduzetnici koji prosječno troše više od 1 GWh energije. Milatić je rekao da će od EK biti zatraženo da se ta razina spusti na 0,5 GWh potrošnje. Riječ je o pravilima iz Uredbe o kriterijima za plaćanje umanjene naknade za OIEiK koja promatra električni intenzitet poduzetnika, a prema kojoj sada rijetki veći potrošači ne plaćaju naknadu.

Milatić se uvodno na početku konferencije obrušio na pisanje Lidera, koji je neki dan objavio članak o poteškoćama s izdavanjem energetskih odobrenja, odnosno kako je resorno ministarstvo odobrilo pojedinim tražiteljima odobrenja (koji navodno imaju projekte u naprednoj fazi i idu prema članu 133. ZOTEE-a), da predaju “prazne papire” i dokumentaciju dopune, umjesto da ih automatski eliminiraju jer nisu ispunili tražene kriterije. Milatić nije demantirao Lider, već je istaknuo da Ministarstvo pokušava napraviti reda u sustavu s energetskim odobrenjima, a ne da ‘sije kaos’, kakav je zapravo zatekao prije ZOTEE-a.

Milatić održao lekciju s govornice

Istaknuo je da će oni koji su predali prazne papire, prazan papir i dobiti natrag, što implicira da im odobrenja neće biti izdana. “Ne volim da netko pretpostavlja što će Ministarstvo sada napraviti, a mi se nismo ni pomakli. Zna se kada je bio rok za dokumentaciju, tko ju je donio, donio ju je, bar jedan valjan papir. I prazan papir trebamo primiti, pa ćemo ga odbiti. Nek nitko ne misli da se ispod žita nešto valja”, grmio je ljuto državni tajnik, šaljući poruku nezadovoljnicima.

Istaknuo je da bi svi podzakonski akti iz gore spomenutog zakona trebali biti doneseni do kraja godine. Natječaj za konkretne lokacije za OIE projekte, kaže, nije lako napraviti, jer je mnogo zainteresiranih za iste ili preklapajuće lokacije pa treba dobro proučiti mikrolokacije. Naglasio je da će do 2025. sigurno biti novih 1500 MW u obnovljivcima, a cilj Vlade je 3.500 do 4.000 MW do kraja desetljeća.

Tomislav Capuder s FER-a govorio je o trenutnoj situaciji na tržištu energije te istaknuo da će se povišene cijene električne energije, koja sada u peakovima dosežu i 300 EUR/MWh, zadržati. To otvara prostor za pružanje nekih novih usluga na tržištu, od kojih se može zaraditi, kao što je npr. agregacija i baterijske pohrane.

Vladimir Sabo iz E.On-a Hrvatska, koji drži 40% tržišta u fotonaponu, se zauzeo za ujednačavanje procesa izdavanja dozvola u HEP ODS-u te za kontinuitet subvencija, kako bi se potaknulo tržište i postigla veća energetska neovisnost. On ističe da je solare u Hrvatskoj instaliralo cca 1.600 kućanstava, a potencijal je ogromnih 600.000.

Predstavnici INA-e govorili su o energetskoj tranziciji kompanije, koja gradi dvije sunčane elektrane (Sisak, Virje), koje bi prve kilovatsate u mrežu trebale početi davati u prvom kvartalu iduće godine. INA mjeri vjetropotencijal na Sjevernom Jadranu (offshore, platforme), zanima ih korištenje geotermalne energije, proizvodnja vodika i pružanje usluga čistog CCS-a za industrijska postrojenja.

Ferenc Horvat iz MOL-a naglasio je da se srednjoročno kroz pet do deset godina u regiji od MOL-ovog interesa očekuje pad potrošnje naftnih derivata i smanjivanje rafinerijskih kapaciteta, a rafinerije će se okretati pdoizvodnji visokovrijednih proizvoda za petrokemijsku industriju, prenosi ENergetika-net.