Ulagači bježe u sigurnije luke
Na većini svjetskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna oštro pale jer su zbog napada Rusije na Ukrajinu ulagači potražili utočište u sigurnijim investicijama, no na Wall Streetu su burzovni indeksi porasli.
Od samog početka tjedna burze su bile pod pritiskom zbog rasta napetosti između Zapada i Rusije u vezi Ukrajine, a pravi šok uslijedio je u četvrtak ujutro, nakon vijesti da je ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio napad na Ukrajinu.
Na svim burzama od Azije do Europe cijene su dionica oštro pale, dok su cijene zlata, nafte i sirovina snažno porasle, kao i tečajevi valuta koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
Tržišta ugrađuju u cijene rizik da će se dogoditi nešto strašno. A to je, u kombinaciji s nesigurnošću, grozno okruženje u kojemu nitko ne želi biti previše izložen u rizičnijim investicijama, kazao je Rob Carnell, direktor u tvrtki ING.
Nakon vijesti o napadu na Ukrajinu, cijena barela nafte na londonskom tržištu skočila je više od 5 posto, pa se, po prvi put od rujna 2014., probila iznad psihološki važne razine od 100 dolara.
Ipak, u petak su svjetske burze nadoknadile dio gubitaka od prethodnoga dana jer je ulagače ohrabrio oporavak Wall Streeta.
A rast cijena dionica na najvećoj svjetskoj burzi djelomice se zahvaljuje korekciji, nakon oštrog pada početkom tjedna, kada je S&P 500 indeks zaronio duboko u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje prethodne rekordne razine, dok se Nasdaq indeks našao na gubitku od početka godine za više od 16 posto.
Zaokret na Wall Streetu uslijedio je nakon što je predsjednik SAD-a Joe Biden objavio oštre sankcije Rusiji koje će biti usmjerene na ruski financijski sustav i tehnološki sektor.
Američka vlada nametnula je sankcije ruskim kompanijama u državnom vlasništvu te najvećim ruskim bankama Sberbank i VTB, pa je sada 80 posto imovine ruskih banaka podložno sankcijama.
Američke institucije moraju zatvoriti svoje račune u Sberbanki, koja je u većinskom državnom vlasništvu i najveći kreditor ruskog gospodarstva, u roku od 30 dana.
Europska unija također je nametnula oštre sankcije Rusiji.
Čvrstim stavom SAD i Europa poslali su glasnu poruku financijskim tržištima da će pokušati nanijeti što veći udarac ruskom gospodarstvu. Iz jedne perspektive, to je pozitivno. No, s druge strane, vjerojatno nas očekuju više cijene nafte i vjerojatno sirovina, kaže Peter Cardillo, ekonomist u tvrtki Spartan Capital Securities.
Zahvaljujući snažnom skoku u posljednja dva dana tjedna, na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio blagih 0,1 posto, na 34.058 bodova. S&P 500 porastao je, pak, 0,8 posto, na 4.384 boda, a Nasdaq indeks 1,1 posto, na 13.694 boda.
No, analitičari očekuju da će i idućih tjedana na tržištima vladati nesigurnost zbog ukrajinske krize.
Ulagače zabrinjava i mogući daljnji rast inflacije zbog rasta cijena energenata, pa ostaje za vidjeti hoće li sve to navesti američku središnju banku na agresivnije ili manje agresivno povećanje kamatnih stopa.
Na Zagrebačkoj se burzi u ponedjeljak očekuje nesigurno trgovanje, kao i na svjetskim burzama, pri čemu bi Crobex indeksi mogli dodatno pasti dok ulagači prate nove vijesti o ratu u Ukrajini.
Na azijskim burzama u ponedjeljak vlada nesigurnost, pa su indeksi čas u pozitivnom, čas u negativnom području, dok ulagači prate vijesti o ratu u Ukrajini, a cijena se nafte na londonskom tržištu ponovno probila iznad 100 dolara po barelu.
Cijene su nafte jutros porasle, nakon pada u petak, jer su na tržištu ponovno zavladala strahovanja od poremećaja u opskrbi naftom iz Rusije. Cijena barela na londonskom tržištu skočila je 5na 103,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio na 97,15 dolara.
Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta porasla jer ulagači traže sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena.
