Rastu cijene plina i struje u Hrvatskoj

Indeks potrošačkih cijena
Rast cijena struje za kućanstva u Europskoj uniji u prvoj je polovini godine blago porasla u odnosu na isto razdoblje lani dok je cijena plina bila nepromijenjena, a u Hrvatskoj su oba energenta blago poskupjela, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.

U prvoj polovini 2019. godine prosječna cijena električne energije u EU uvećana je za pet posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, na 21 euro za 100 kilovatsati (kWh). Cijene plina ostale su nepromijenjene i iznosile su gotovo šest eura za 100 kilovatsati. Pritom su porezi i drugi nameti činili više od trećine (37 posto) cijene električne energije za kućanstva, dok je u cijeni plina taj udio bio 27 posto, objavio je Eurostat.

U prvih šest mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani najviše su pale cijene električne energije izražene u domaćoj valuti u Danskoj, za 4,3 posto, i u Portugalu, za 4,1 posto. Slijede Poljska, s cijenama nižim za 3,1 posto, i Grčka, s padom cijena za 1,3 posto. Najviše je pak poskupjela struja za kućanstva u Nizozemskoj, za 20,3 posto. Slijede Cipar s povećanjem cijena za 16,4 posto, Litva, za 14,4 posto, i Češka, za 12,0 posto.

Globalna proizvodnja električne energije iz ugljena će, prema očekivanjima, u 2019. pasti za oko tri posto u odnosu na 2018. godinu.

Riječ je o najvećem zabilježenom padu svjetske proizvodnje električne energije iz ugljena otkako se provode takve analize, objavljeno je na stranicama Carbon Brief iz Ujedinjenog Kraljevstva. Valja naglasiti kako očekivano smanjenje odgovara brojci od 300 TWh, tj. ukupnoj lanjskoj proizvodnji električne energije iz ugljena u Njemačkoj, Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

U Hrvatskoj je cijena struje za kućanstva u prvoj polovini godine iznosila 98,05 kuna za 100 kilovatsati, ili 13,21 eura. To znači da je porasla oko 0,8 posto iskazano u eurima odnosno kunama u odnosu na isto razdoblje lani. Udio poreza i drugih nameta u cijeni struje u Hrvatskoj iznosio je oko 22 posto. Iskazano u eurima, prosječna cijena struje u prvoj polovini godini bila je najniža u Bugarskoj gdje je iznosila 9,9 eura za 100 kilovatsati. Slijede Mađarska s 11,2 eura i Litva s 12,5 eura. Najveće cijene imale su Njemačka, od 30,9 eura, Danska, od 29,8, i Belgija od 28,4 eura.

Danska je u prvoj polovini bilježila i najveći pad cijena plina za kućanstva među zemljama EU-a, iskazanih u domaćoj valuti, za 1,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Slijede Mađarska, s padom cijena za 1,6 posto, i Austrija, s cijenama nižim za 1,3 posto. Najviše je taj energent poskupio u Bugarskoj, za 18,3 posto, te u Latviji i Estoniji, za 15,8 odnosno 14,2 posto. U Hrvatskoj je prosječna cijena plina za kućanstva u prvoj polovini ove godine iznosila 27,84 kune ili 3,75 eura za 100 kilovatsati, što predstavlja povećanje za oko dva posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Udio poreza i drugih nameta u cijeni plina u Hrvatskoj iznosio je 20 posto. Iskazano u eurima nižu cijena plina za kućanstva imale su samo Mađarska I Rumunjska, od 3,5 eura za 100 kilovatsati. Najviše su pak cijene plina plaćala kućanstva u Švedskoj, od 11,8 eura, Nizozemskoj, od 9,2, i Danskoj, od 8,6 eura za 100 kilovatsati plina.

Izvor: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/13-01-01_05_2019.htm

You may also like

0 comments