Analiza
Energetska sigurnost Europske unije (EU) i dalje je na klimavim nogama više od tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu, a dolazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću dodatno produbljuje dvojbe o pouzdanosti SAD-a kao energetskog partnera. U ovom kontekstu, u EU se sve glasnije razmatra mogućnost djelomičnog vraćanja uvoza ruskog plina ako se postigne mir u Ukrajini, što bi prije samo godinu dana bilo nezamislivo.
Tijekom energetske krize 2022. i 2023. godine, američki ukapljeni prirodni plin (LNG) bio je ključan za popunjavanje praznine nastale smanjenjem uvoza ruskog plina nakon zaoštravanja odnosa s Moskvom. Prošle godine SAD je pokrio 16,7 posto europskog uvoza plina, dok je Norveška bila vodeći dobavljač s 33,6 posto, a Rusija zadržala 18,8 posto udjela, uglavnom putem LNG-a. No, sada se pojavljuju strahovi da Trump može iskoristiti energiju kao pregovaračku polugu u trgovinskim sporovima, čineći ovisnost o američkom plinu novim rizikom.
Službeni cilj EU-a jest potpuno okončati uvoz ruskog plina do kraja 2027., no ograničene opcije – zastoj u pregovorima s Katrom i spor napredak u razvoju obnovljivih izvora energije – potiču drugačija razmišljanja. Didier Holleaux, izvršni dopredsjednik francuske tvrtke Engie, sugerira da bi se, u slučaju razumnog mira u Ukrajini, EU mogao vratiti na uvoz 60 do 70 milijardi kubičnih metara ruskog plina godišnje, što bi činilo 20-25 posto potreba Unije. Slično razmišlja i Patrick Pouyanne, čelnik TotalEnergiesa, upozoravajući na opasnost prevelike ovisnosti o američkom plinu i predviđajući mogući uvoz 70 milijardi kubika ruskog plina.
U Njemačkoj, koja se prije rata oslanjala na ruski plin za svoju industriju, ova ideja dobiva zamah. U kemijskom parku Leuna, Christof Guenther, direktor tvrtke InfraLeuna, tvrdi da bi ponovno otvaranje plinovoda poput Sjevernog toka brzo snizilo cijene energije, ključne za opstanak industrije. Klaus Paur, direktor petrokemijske tvrtke Leuna-Harze, ističe potrebu za jeftinom energijom bez obzira na izvor. Anketа u regiji Mecklenburg-Zapadno Pomorje pokazala je da 49 posto ispitanika podržava povratak ruskog plina nakon uspostave mira.
Dok EU razmatra opcije, Rusija planira značajno povećati izvoz plina. Prema novoj energetskoj strategiji, do 2030. godine Rusija cilja udvostručiti izvoz na 293 milijarde kubičnih metara, s naglaskom na LNG (142 milijarde kubika) i plinovode poput Turskog toka, koji već opskrbljuje zemlje poput Mađarske i Slovačke. Rusija vidi Europu kao važno tržište, a analitičari poput Ivana Brodića smatraju da bi se uvoz ruskog plina mogao vratiti u umjerenim količinama, posebno zbog nižih troškova transporta plinovodima u usporedbi s LNG-om.
EU se nalazi na raskrižju: s jedne strane, želi smanjiti ovisnost o Rusiji, no s druge strane, suočava se s rizicima ovisnosti o američkom plinu i sporim napretkom u obnovljivim izvorima. Mogući mir u Ukrajini mogao bi otvoriti vrata za djelomični povratak ruskog plina, ali takva odluka izazvala bi političke i gospodarske kontroverze. Dok se EU bori s ovim dilemama, cijene energije i stabilnost opskrbe ostaju ključni izazovi za europsku industriju i građane.
