Raste vriednost norveškog naftnog fonda

Stabilizacijski fond
Vrijednost norveškog državnog stabilizacijskog fonda, najvećeg u svijetu, u petak je dosegnula rekordnih 10.000 milijardi norveških kruna (1.090 milijardi dolara) zahvaljujući rastućim cijenama dionica na globalnom tržištu i snažnom euru i dolaru.

Na službenim mrežnim stranicama fonda jutros je objavljeno da je vrijednost državnog mirovinskog fonda Global prvi put od osnutka dosegnula 10.000 milijardi kruna, što znači iznos od preko 200 tisuća dolara po stanovniku te naftom bogate zemlje.

Poznatiji kao naftni fond kojim upravlja poseban odjel norveške središnje banke, državni stabilizacijski fond približno 70 posto sredstava ulaže u dionice na globalnim tržištima i oko 28 posto u portfelj obveznica. Ostatak je usmjeren u nekretnine

Fond je utemeljen 1996. godine kako bi zemlja izdašne prihode od prodaje nafte čuvala za buduće generacije. Otada mu je vrijednost gotovo tri puta nadmašila onu godišnjeg norveškog bruto domaćeg proizvoda (BDP), znatno premašujući prvotne projekcije.

Fond se, međutim, našao na prekretnici i regulatori muku muče s promjenom investicijske strategije koja bi trebala uključiti rješenje za rizike klimatskih promjena. Predloženo je i preusmjeravanje velikog dijela ulaganja na tržišta u SAD-u.

Krajem kolovoza središnja banka predložila je promjenu strategije prema kojoj bi u konačnici više od 100 milijardi dolara s europskih tržišta dionica preusmjerilo na ona američka, premda bi finalizacija takvih poteza, ako budu odobreni, mogla potrajati godinama.

U portfelju dionica u iznosu od 750 milijardi dolara težište je oduvijek bilo na Europi, čime se podupiralo iz kojih je Norveška najviše uvozila. Povlačenje iz Europe, kako ustraju u fondu, ne bi impliciralo negativnu ocjenu o perspektivama Starog kontinenta već bi odražavalo težnju fonda neutralnom stavu prema globalnim tržištima, čime bi povrat od ulaganja bio manje ovisan o određenoj regiji.

Europska unija, Island i Norveška koncem protekloga tjedna dogovorili su se da će produbiti suradnju na smanjenju emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 posto do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. godine.

Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te potpredsjednica Europske komisije Federica Mogherini ističe kako klimatska kriza ne poznaje granice. “Zato će Europska unija s najbližim partnerima i dalje voditi globalnu borbu protiv nje”, naglasila je.

Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete je dodao kako su EU, Island i Norveška ponovno dokazali da je prekogranična suradnja u borbi protiv klimatskih promjena ne samo nužna, nego i izvediva.

Valja naglasiti kako Island i Norveška sudjeluju u sustavu trgovanja emisijama EU ETS od 2008. godine. U sljedećem desetljeću, EU, Norveška i Island intenzivirat će svoju suradnju usklađujući djelovanje na smanjenju emisija iz sektora izvan EU ETS-a, odnosno poljoprivredi, transportu, gospodarenju otpadom i zgradarstvu. K tomu, namjeravaju povećati prednosti koje se dobivaju uklanjanjem uporabe ugljika u tlu i šumarstvu.

Na koncu, Europska komisija javlja kako je ovaj sporazum važan korak u zajedničkom ispunjavanju obveza iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

You may also like

0 comments