Raste talijanski interes za industriju u Hrvatskoj

Analiza DZS-a

Već treći mjesec Italija je na poziciji vodećeg hrvatskog izvoznog tržišta. Lani je, tijekom lockdowna zbog pandemije koji je Italija proglasila i ranije nego ostale europske države, izvoz u tu zemlju drastično pao, pa je tradicionalan status glavne destinacije za hrvatske proizvode preuzela Njemačka.

U prvih pet mjeseci hrvatski izvoz raste na oba tržišta, no u Italiju ipak snažnije, a, kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, oporavak zasad donosi i bolji izvozni rezultat od onoga ostvarenoga u istom razdoblju u 2019., u kojoj je robni izvoz u Italiju zabilježio rekordne vrijednosti.

U ovogodišnjih prvih pet mjeseci plasirano je ukupno 899 milijuna eura vrijednih roba u Italiju, što je sedam milijuna eura više nego u 2019., a u odnosu na lanjskih pet mjeseci to je skok za čak 235 milijuna eura.

Osim izvoza, raste i uvoz iz Italije, iako još osjetno zaostaje za vrijednostima ostvarenim u prvih pet mjeseci 2019. Iznosi 1,32 milijarde eura i manji je za oko 300 milijuna eura, a za otprilike toliko zaostaje i za uvozom u ovogodišnjih pet mjeseci iz Njemačke, koja drži uvjerljivu prvu poziciju na listi hrvatskih uvoznih tržišta.

“Naša su predviđanja bila da ćemo imati početak oporavka u bilateralnim odnosima, no brojke koje se bilježi i dinamika u prvom dijelu godine premašuju očekivanja”, zadovoljno je prokomentirala glavna tajnica Talijansko-hrvatske gospodarske komore Andrea Perkov. Pravu ekspanziju u gospodarskim odnosima dvije susjedne zemlje, tvrdi ona, tek se zapravo očekuje.

“Prošlogodišnja kriza iznjedrila je kod talijanskih poduzeća promjenu poslovne orijentacije koja već duže vrijeme prisutna, a to je prebacivanje poslovanja i proizvodnje na druga i daleka tržišta. S koronom je ta tendencija prekinuta, a u prvom dijelu godine bilježimo ogroman porast interesa za preseljenje proizvodnje i proširenje poslovanja u Hrvatskoj”, ističe Perkov.

Te udaljenije destinacije u kojima su talijanski gospodarstvenici djelovali uglavnom su Kina i sjevernoafričke zemlje, kada je riječ o zemljama izvan EU, te Srbija, a unutar EU prednjačile su Bugarska i Rumunjska. Sada interes za ulaganja u Hrvatsku iskazalo već između 60 i 70 talijanskih tvrtki, najviše upita dolazi za infrastrukturu, te prehrambenu proizvodnju.

Lokacije koje su u “snimanju” pretežito su u Istri, gdje je mnogima prednost dvojezičnost, te dobra infrastruktura i prometna povezanost, ali Perkov ističe da zanimanja ima i za Splitsko-dalmatinsku i Međimursku županiju.

S predstavnicima poduzetnika na razini talijanskog sustava koji povezuje komore, Talijanski trgovinski institut i Veleposlanstvo u Hrvatskoj, organiziraju se brojni sastanci i komunikacija oko mogućih ulaganja, a posebnu zaslugu u uspostavi dobre ere u bilateralnim odnosima Perkov vidi i u predanosti talijanskog veleposlanika u Hrvatskoj Pierfrancesca Saccoa, koji je na tu dužnost stigao lani, upravo u vrijeme izbijanja pandemije.

Dodatni podstrek za jače povezivanje gospodarstvenika s Hrvatskom očekuje se da će dati i hrvatski NPOO, čiji je tekst već preveden na talijanski. Što se ulaganja tiče, za talijanske gospodarstvenike visina troškova ne predstavlja problem, nego, prema informacijama Talijansko-hrvatske gospodarske komore, prevladava zabrinutost zbog spore administracije i pravne nesigurnosti.

Kako je pandemijski šok “resetirao” sve, Talijani su sada puno skloniji poslovati u susjedstvu, s tim da je jedan sektor i tijekom korone bilježio intenzivnu suradnju i umrežavanje, kao i obostrana ulaganja, a riječ je o IT-ju.

Što se izvoza tiče, zasad iz službenih statističkih podataka nije moguće utvrditi je li neki od proizvoda posebno odskočio u plasmanu tijekom prvog dijela ove godine i pogurao ukupan rezultat, no proteklih godina dominirali su u strukturi hrvatskog izvoza drvna, metalna i tekstilna, te prehrambena industrija.

S realizacijom projekata koji se trenutno pripremaju, uvjerena je Andrea Perkov, može se s optimizmom očekivati daljnji snažan rast izvoza i ukupne robne razmjene između Hrvatske i Italije.

Osim s Italijom, porast izvoza bilježi se i na većini glavnih tržišta, a jedini osjetan pad statistika pokazuje u odnosima s Luksemburgom, u koji je lani u pet mjeseci vrijednost izvoza premašila 122 milijuna eura, a ove godine ostvareno je tek 5 milijuna eura.

No, izvoz s Luksemburgom u pravilu bilježi snažne oscilacije i varira zbog ovisnosti o izvozu brodogradnje, koji ove godine izostaje.

No, može se reći i da slučaj Italije oslikava i ukupan rezultat hrvatskog izvoza, koji je na petomjesečnoj razini ostvario rekordan rezultat s ukupno 7,11 milijardi eura, što uvelike premašuje i raniju najveću razinu iz pretkrizne 2019., i to za 895 milijuna eura.

Rezultat će biti još veći na razini šest mjeseci, jer preliminarni podaci DZS-a govore da je izvoz u prvom polugodištu dosegnuo 8,72 milijarde eura, što je za gotovo 1,34 milijarde eura više nego u prvom polugodištu rekordne 2019.

235
milijuna eura rast izvoza u Italiju u odnosu na pet mjeseci 2020.
Detaljnije podatke o strukturi izvoza moći će se iščitati tek za mjesec dana, no iz pregleda za prvih pet mjeseci vidljivo je da je premašena vrijednost iz 2019. i u izvozu u Njemačku, gdje je plasirano roba vrijednosti 890 milijuna eura.

Nastavljen je i rast izvoza sirove nafte u Mađarsku, koji tu zemlju već dvije godine za redom gura među vodeća hrvatska izvozna tržišta, pa je petomjesečni rezultat i plasiranih 594 milijuna eura izvoza u Mađarsku nadomak cjelokupnom iznosu plasmana koji je na godišnjoj razini ostvaren 2019.

Među “ostalim” tržištima s vidljivim izvoznim plusom izdvajaju se i dalje SAD, zahvaljujući farmaceutskoj i industriji oružja, potom Turska, gdje u posljednje vrijeme naročito raste prodaja željeznog i čeličnog otpada, a među onima na kojemu izvoz polako, ali kontinuirano raste je i Švicarska, u koju je, prema dostupnim podacima, jedan od glavnih izvoznih proizvoda iz Hrvatske aluminijska folija, piše Poslovni dnevnik.

You may also like