Mjesečno izvješće OIEH
Svjesni interesa koji postoji za poznavanje evolucije potrošnje i proizvodnje električne energije, posebno obnovljive energije, u Hrvatskoj i Europi, o važnosti ovih tehnologija u mjerama protiv klimatskih promjena i pojačavajući svoju predanost da budemo aktualni za statističke podatke u elektroenergetskom sektoru, predstavljamo svaki mjesec izvješće o elektroenergetskim prilikama u hrvatskom elektroenergetskom sustavu.
U promatranom je razdoblju vidljiv veliki rast vjetroelektrana i sunčanih elektrana na putu energetske tranzicije i potpune dekarbonizacije. Također vidljivo je smanjenje snage elektrana na lož ulje.
Na prijenosnu mrežu je priključeno 4.285 MW (83,6%), a na distribucijsku mrežu 843 MW (16,4%). U raspoložive proizvodne kapacitete treba dodati udio u NE Krško (50%) od 348 MW.
U veljači su klimatološke i vremenske karakteristike u Hrvatskoj bile sličnije proljetnom nego zimskom mjesecu sa znatno višim temperaturama i smanjenom vjetrovitošću.
Mjesec je obilježila vrlo velika proizvodnja hidroelektrana iz dotoka vode uz punjenje akumulacija dok je TE Plomin bila izvan pogona cijeli mjesec, a RHE Velebit je imala značajan rad u crpno-turbinskom pogonu (potrošnja u crpnom pogonu iznosila je 13 GWh).
Zbog uravnoteženja satne bilance bilo je potrebno vršiti povremenu razmjenu na interkonekcijama pa je uvoz električne energije iznosio 104 GWh, a izvoz 75 GWh, što je razlika u saldu na strani uvoza od 29 GWh.
NE Krško je radila punom snagom i svi su sigurnosni sustavi bili operabilni, a rijeka Sava se zagrijavala daleko ispod dozvoljenih 3 ºC.
Obnovljivi izvori energije su i ovaj mjesec proizveli više električne energije od termoelektrana na fosilna goriva (11 GWh više) i od hrvatskog dijela NE Krško (59 GWh više) čime su zauzeli drugo mjesto u energetskom miksu.
Hidroelektrane su imale dominantnu ulogu u proizvodnji električne energije (612 GWh , 41,2%) uz punjenje akumulacija od 71 GWh.
Ostali OIE su ponovno zauzeli drugo mjesto (302 GWh, 20,3%) ispred neobnovljivih (301 GWh, 20,2%), ispred NE Krško (50%) (243 GWh, 16,3%) i planiranog uvoza (29 GWh, 2,0%).
Maksimalna dnevna pokrivenost ukupne potrošnje energijom obnovljivih izvora u veljači je iznosila 83,6% (13. veljače), u čemu su hidroelektrane sudjelovale s 54,9%, a ostali OIE s 28,7%.
Minimalna dnevna pokrivenost ukupne potrošnje energijom obnovljivih izvora u veljači je iznosila 26,5 % (4. veljače), u čemu su hidroelektrane sudjelovale s 18,7 %, a ostali OIE s 7,8%.
Instalirana snaga svih vjetroelektrana na dan 1. siječnja 2024.godine iznosi 1.160,15 MW, odnosno odobrena snaga za priključak na mrežu 1.136,85 MW.
Vjetrovitost je bila karakteristična za proljetne mjesece, a ne za veljaču koja ima najveći faktor korištenja snage u godini.
Ukupna proizvodnja VE u veljači je iznosila 208 GWh, što predstavlja nisku proizvodnju za ovaj mjesec. Faktor korištenja snage je bio 26,3 % dok prosjek za ovaj mjesec u razdoblju 2011. do 2023. iznosi 34,1%.
Do 1. ožujka 2024. u elektroenergetskom sustavu u pogonu je bilo 510,5 MW sunčanih elektrana, od čega je 498,2 MW bilo priključeno na distribucijsku, a 12,4 MW na prijenosnu mrežu.
Vidljiv je veliki skok u proizvodnji SE 2023. godine te mjesečne (sezonske) oscilacije zbog promjena u insolaciji. U godišnjoj bilanci 70% proizvodnje SE ostvari se u razdoblju travanj-rujan.
Ostvareni faktor korištenja snage SE u veljači 2024. je iznosio 4,9%. Vidljiva je dnevna povećana proizvodnja zbog produljenja dana (insolacije) tijekom veljače.
Maksimalni dnevni promet je iznosio 71.774 MWh, maksimalna dnevna potrošnja je iznosila 56.670 GWh. Prijenosna i distribucijska mreža su sve dobro izdržale. Zbog više ostvarene temperature zraka za 4,6 °C u odnosu na prosječnu, potrošnja električne energije za grijanje je bila manja za 36 GWh u odnosu na uobičajenu potrošnju u veljači.
Prosječna satna cijena u veljači ove godine je iznosila 67,19 €/MWh, a u veljači prošle godine 145,60 €/MWh, što je smanjenje za 78,40 €/MWh, odnosno 53,9%.
Vidljiv je pad cijena u 2023. godini koji se nastavlja i u 2024. godini.
U izradi ovog izvješća korišteni su javno dostupni podatci objavljeni na stranicama: HEP, HOPS, ODS, HROTE, CROPEX, NE Krško, ENTSO, DZS, RTE France, RED Electrica, World Data, IEA, EEX, EPEX, IRENA
Objavljene analize u mjesečnim OIEH Izvješćima stavljamo na raspolaganje svima onima koji žele biti informirani o radu i razvoju hrvatskog elektroenergetskog sustava. Kvaliteta i kontinuitet usluge koju pružamo u ovim analizama proizlazi iz održive vizije usredotočene na kulturu informiranja o radu i razvoju obnovljivih izvora energije u našoj zemlji.
