Rast industrije u Hrvatskoj usporio, strana ulaganja opala

Ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prvoj polovini 2015. godine iznosio je, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, 498 milijuna eura, što je 45 posto niže nego u istom razdoblju prošle godine, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).
Naime, po podacima iz platne bilance, u prvih šest mjeseci prošle godine izravna su inozemna ulaganja iznosila 2,4 milijarde eura, no pritom se gotovo 1,5 milijardi eura odnosi na tzv. kružno ulaganje zabilježeno u lipnju 2014. godine. Isključili se učinak tog kružnog ulaganja, iznos izravnih inozemnih ulaganja u prvoj polovici prošle godine bio je na razini 928,8 milijuna eura, što je oko 430 milijuna eura više nego u prvom polugodištu ove godine, pokazuju podaci HNB-a.  Također, preliminarni podaci HNB-a pokazuju i da je u prvih šest mjeseci ove godine najveći dio inozemnih stranih ulaganja došao iz vlasničkog ulaganja u nekretnine te poslovanja nekretninama, sa zajedničkim udjelom od 24,1 posto u ukupnim ulaganjima, a slijede ulaganja u sektor trgovine na veliko i malo (udio od 23,1 posto), u proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda (17,8 posto) te u financijsko posredovanje (10 posto).

Pritom je, promatrajući prema zemljama, u prvoj polovini godine najviše izravnih ulaganja došlo iz Luksemburga, i to više od 60 posto, a potom iz Njemačke i Nizozemske. U razdoblju od 1993. godine, od kada se prati statistika izravnih stranih ulaganja, do kraja lipnja 2015. godine, izravna strana ulaganja u Hrvatsku dosegnula su 29,9 milijardi eura. No, ističu analitičari RBA u svojoj analizi objavljenoj u srijedu, kada se isključi učinak kružnih ulaganja, taj iznos je niži te iznosi 27,5 milijardi eura.  “Za snažnije poticanje stranih ulaganja, posebice u sektor razmjenjivih dobara, potrebno je odlučnije poraditi na unaprjeđenju poslovne klime. Uostalom, na to upozoravaju i rezultati posljednjeg Izvješća o globalnoj konkurentnosti čije je istraživanje pokazalo da su prema percepciji gospodarstvenika, najproblematičniji faktori poslovanja u Hrvatskoj slijedeći: neučinkovitost javne uprave, nestabilnost politika, porezne stope, pristup financiranju, restriktivno radno zakonodavstvo, kompleksnost poreznog zakonodavstva, neadekvatno obrazovana radna snaga te korupcija”, zaključuju iz RBA. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je da je u ovome trenutku, što se tiče inozemnih stranih ulaganja, Hrvatska privukla već više od milijardu eura, budući da je u trećem kvartalu BAT uplatio na ime kupnje TDR-a iznos od 500 milijuna eura, te je kazao da bi za podatke o izravnim stranim ulaganjima trebalo pričekati kraj godine.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Grčić je istaknuo da su u prvom kvartalu ove godine inozemne investicije bile 40 posto veće nego u istom kvartalu prošle godine. “U drugom kvartalu imamo registrirano već pola milijarde eura, a u trećem kvartalu, po mojim informacijama iz HNB-a, uplaćen je iznos od 500 milijuna eura zbog kupnje TDR-a od strane BAT-a. Prema tome, mi smo u ovom trenutku već preko milijarde eura. Jedno je službena statistika za 6 mjeseci, mi smo danas u desetom mjesecu i rezultat je jako dobar”, rekao je Grčić u Poreču na Danima hrvatskog turizma, odgovarajući na upit novinara da komentira podatak o padu inozemnih ulaganja. Istaknuo je da Vlada uklanja prepreke ulagačima, navodeći kao primjer tvrtku European Coastal Airlines (ECA), koja je ovoga ljeta, nakon 14 godina pokušaja, uspostavila hidroavionske letove između hrvatskih otoka i kopna.

Na upit novinara, kazao je i da ga ne zabrinjava podatak o ulaganjima. “Pa vidite kolike su se investicije dogodile. Mi smo konstatirali već na kraju drugog kvartala da je u BDP-u koji raste, u toj stopi od 1,2 posto, po prvi puta nakon sedam godina doprinos investicija gotovo 1 posto. To nikad nije bilo, investicije su uvijek bile negativne u proteklih sedam godina, a sada su konačno pozitivno doprinjele BDP-u. Izuzetno sam zadovoljan s tom informacijom i samo očekujem da kroz ovakve aktivnosti sa ljudima iz turističkog sektora, industrijom i ostalim samo nastavimo tim putem, te da ćemo još jače ubrzati taj kotač koji smo pokrenuli”, rekao je Grčić. Poručio je da se za podatke o izravnim inozemnim ulaganjima treba pričekati kraj godine.

Ministar financija Boris Lalovac, pak, uoči sjednice Vlade kazao je kako ne razumije kako porezna politika može biti jedna od prepreka većim inozmenim ulaganjima, kada su provedena razna rasterećenja u tom dijelu. “Ostavili smo reinvestiane dobiti 3,8 milijardi kuna u tri godine, govorili smo da idemo rasterećivati plaće, čak i ukinuti stopu od 40 posto, ukinuli smo 400 milijuna kuna parafiskalnih nameta. A da su porezi u Hrvatskoj visoki i da ih moramo smanjivati to znamo svi već 20 godina. Mi smo pokazali da ih smanjujemo”, izjavio je Lalovac, odgovarajući na upit novinara da komentira podatak o padu inozemnih ulaganja. Istaknuo je i kako je Hrvatska i prema izvješću Svjetske banke “Doing Business” za prošlu godinu na visokoj razini, odnosno “da smo konkurentni”. Naime, prema tom izvješću za 2014. godinu, Hrvatska je najbolje bila plasirana po plaćanju poreza, na 36. mjestu, dok je u ukupnom poretku zauzela 65. mjesto između 189 zemalja svijeta obuhvaćenih izvješćem.

Rast hrvatske industrijske proizvodnje usporio je u kolovozu na godišnjoj razini, dok je na mjesečnoj razini Hrvatska, uz Češku zabilježila njezin najveći pad među zemljama Europske unije, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće europskog statističkog ureda. Hrvatska je prema kalendarski prilagođenim podacima zabilježila u kolovozu godišnji rast industrijske proizvodnje za 2,7 posto, nakon 3,9-postotnog  rasta u prethodnom mjesecu, objavio je Eurostat.  Na mjesečnoj razini je, pak, sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj smanjena u kolovozu za 4,1 posto u odnosu na srpanj, kada je porasla 3,5 posto, čime su se nastavile snažne mjesečne oscilacije u industrijskoj proizvodnji. Primjerice Hrvatska je u  travnju i lipnju zabilježila na mjesečnoj razini izrazitiji pad proizvodnje, a u ožujku, svibnju i srpnju izrazitiji rast.
Među zemljama članicama EU, prema raspoloživim kalendarskim prilagođenim podacima, najveći godišnji rast proizvodnje u kolovozu, za 15 posto, zabilježila je Irska. Slijedi Malta, s rastom od 9,3 posto, Litva sa 6,4 posto, te Češka i Švedska, obje sa 6,3  posto. Najveći godišnji pad industrijske proizvodnje zabilježila je Nizozemska, za 8,9 posto, a slijede Estonija, Finska i Slovačka, s padom od 2,7 odnosno 2,3 i  0,4 posto. U skupini zemalja EU koje su u kolovozu prema sezonski prilagođenim podacima zabilježile najveći mjesečni pad industrijske proizvodnje, uz Hrvatsku, izdvajaju se još Češka i Litva, s padom proizvodnje za 4,3 odnosno 3,5 posto. Najveći mjesečni rast industrijske proizvodnje prema sezonski prilagođenim raspoloživim podacima zabilježen je u Švedskoj, za 4 posto. Slijede Grčka, s rastom od 3,9 posto, te Danska i Francuska, s rastom industrijske proizvodnje za 1,6 posto. Na razini EU industrijska proizvodnja uvećana je na godišnjoj razini za 1,9 posto, a u eurozoni za 0,9 posto, s tim da je najveći rast bio u segmentu trajnih potrošačkih dobara, za 3,6 odnosno 4,5 posto.
U odnosu na prethodni mjesec, sezonski prilagođena industrijska proizvodnja skliznula je u kolovozu u EU  za 0,3 posto, a u eurozoni za 0,5 posto . Najveći uteg je pritom bila smanjena proizvodnja energije, i to za 1,2 posto u EU, odnosno za 3 posto u eurozoni. S druge strane, proizvodnja trajnih potrošačkih dobara uvećana je za 1,3 odnosno 2,3 posto.

You may also like

0 comments