Rast duga u Europi u jeku pandemije

Financial Times

Početak ove godine donio je rekordni iznos novog zaduženja europskih država čime su nestala strahovanja da će financiranje oporavka od koronakrize značajnijim izdavanjem obveznica biti prilično skupo. Kako piše Financial Times pozivajući se na podatke Refinitiva koji datiraju od 2000. godine, prvi kvartal 2021. bio je najbolji što se tiče izdavanja novih obveznica na starom kontinentu.

Naime, europske države i Velika Britanija u prva tri mjeseca prikupile su 150 milijardi dolara na tržištu kapitala, što je do sada nezabilježeni iznos za prvi kvartal.

Unatoč velikoj ponudi, ali i globalnom trendu porasta obvezničkih prinosa, potražnja je ostala prilično otporna. Snažan interes investitora za nova obveznička izdanja – koji podržava i program otkupa državnog duga Europske središnje banke (ECB) – izbrisao je zabrinutost dijela analitičara da će države morati platiti više kamate ako žele doći do novca.

“Siječanj i početak veljače bili su vjerojatno najbolji što se tiče izdavanja obveznica u povijesti”, komentirao je za FT Jamie Stirling, direktor obvezničkog tržišta u francuskoj banci BNP Paribas. “Volumeni su bili nevjerojatni”, dodao je Stirling.

Početak godine i inače je najaktivniji što se tiče izdavanja državnih obveznica. No, ove godine dodatno ga je ubrzala želja vlada za iskorištavanjem povoljnih uvjeta na tržištu. Europske su države stoga prikupile najveći iznos u posljednja tri tromjesečja, izuzev prošlog proljeća kada je COVID-kriza bila na vrhuncu.

Omjer javnog duga u vrijednosti gospodarstva eurozone stoga je skočio sa 86 posto u ožujku 2020. na 97 posto krajem rujna prošle godine.

S obzirom da je prošle godine zaduženje toliko naraslo, Jamie Stirling pojašnjava kako je početkom 2021. zavladao određeni oprez oko kapaciteta tržišta da izdrži takve razine potreba za kapitalom, a uz tako niske kamatne stope.

Međutim, interes investitora bio je jači. O tome svjedoči podatak da prosječni prinos na novoizdane obveznice članica eurozone od siječnja iznosi 0,74 posto. Za ilustraciju, u prva tri mjeseca 2020. iznosio je 0,94 posto. Niži prinos pokazuje da europske vlade i dalje mogu doći do jeftinog novca, unatoč porastu zaduženosti.

Stoga je primjetno izraženije izdavanje obveznica dužih rokova dospijeća kako bi se iskoristilo okružje iznimno jeftinog kapitala.

Međutim, idilu bi mogla poremetiti rasprodaja na globalnom obvezničkom tržištu koja traje od sredine veljače, a na krilima strahovanja o povećanju inflacije u SAD-u.

No, Antoine Bouvet, analitičar nizozemske banke ING, smatra kako niski troškovi zaduživanja dijelom odražavaju uvjerenje ulagača da cijene europskih obveznica neće odveć pasti.

Pod većim su pritiskom investitori koji su kupili obveznice dužih rokova dospijeća, s obzirom da takve obveznice donose veći inflatorni rizik. Zanimljiv je podatak da je u prvom tromjesečju u Europi osobito snažno raslo izdavanje “zelenih” obveznica.

Tako je Italija – u najvećem dosadašnjem izdanju zelenih obveznica u Europi – prikupila 8,5 milijardi eura. Na izdavanje takve vrste obveznica odlučila se i Francuska, a uskoro se očekuje i prvi “zeleni” dug Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva.

U drugom polugodištu očekuje se posebno snažan rast “zelenog” duga jer će Europska unija započeti s izdavanjem ukupno 225 milijardi eura vrijednih “zelenih” obveznica radi financiranja 750 milijardi eura vrijednog fonda za oporavak, piše Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments