Rast depozita kao veća sklonost štednji

Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su ukupni depoziti poslovnih banaka krajem svibnja ove godine iznosili 240,9 milijardi kuna što je za 6,9 milijardi kuna ili 3 posto više nego u svibnju lani, a to po ocjeni analitičara Raiffesenbank Austria (RBA) potvrđuje još razmjerno visoku sklonost štednji u uvjetima visoke neizvjesnosti ponajprije na tržištu rada. U odnosu na travanj, ukupni depoziti poslovnih banaka bili su veći za 0,3 posto, odnosno 749,5 milijuna kuna.

Ukupne depozite poslovnih banaka čine depozitni novac te oročeni i štedni kunski i devizni depoziti. Pritom je depozitni novac u svibnju dosegnuo 43,8 milijardi kuna što je 1,3 milijarde kuna, tj. 3 posto više u odnosu na travanj odnosno za 4,4 milijarde kuna, tj. 11,3 posto više nego krajem svibnja prošle godine. S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti su uz mjesečni pad od 558,7 milijuna kuna ili 0,3 posto, potkraj svibnja iznosili 197,1 milijardi kuna. Ipak, prema lanjskom svibnju, to predstavlja porast za 2,5 milijarde kuna ili 1,3 posto.

Analitičari RBA pritom ističu kako je, s obzirom da u ukupnim depozitima valutni štedni i oročeni depoziti imaju udio od 67 posto, aprecijacija kune u odnosu na euro od 0,1 posto i na mjesečnoj i na godišnjoj razini ublažila rast kunskog iskaza ukupnih depozita u svibnju. Promatrajući prema sektorima, najveći doprinos padu ukupnih štednih i oročenih depozita na mjesečnoj razini došao je od pada depozita kućanstava koji u strukturi ukupnih štednih i oročenih depozita čine gotovo 84 posto udjela. Naime, u svibnju su ukupni štedni i oročeni depoziti kućanstava, u iznosu od 165,3 milijardi kuna, zabilježili mjesečni pad od 0,2 posto ili 395,1 milijuna kuna, dok su na godišnjoj razini rasli za 1,5 milijardi kuna ili 0,9 posto.

Analitičari RBA smatraju kako je moguće da je njihov mjesečni pad dijelom posljedica i blagog povećanja osobne potrošnje, potaknute među ostalim i novim poreznim izmjenama koje su oslobodile dio dohotka, a koji je dijelom kanaliziran u potrošnju. “Ipak, na godišnjoj razini je evidentan porast depozita stanovništva što potvrđuje još uvijek razmjerno visoku sklonost štednji, u uvjetima visoke neizvjesnosti ponajprije na tržištu rada”, ističu iz RBA.

Mjesečnom padu ukupnih depozita u svibnju doprinio je i pad depozita nefinancijskih društava, odnosno poduzeća, koji su krajem svibnja iznosili 22,7 milijardi kuna. U odnosu na travanj njihov je iznos smanjen za 80,7 milijuna kuna ili 0,4 posto, a na godišnjoj za 227 milijuna kuna ili 1 posto. Razmjerno snažan pad ukupnih štednih i oročenih depozita na mjesečnoj razini podržan je i od strane drugih financijskih posrednika. Njihovi ukupni štedni i oročeni depoziti u svibnju su iznosili 2,1 milijardu kuna i bili su 483,7 milijuna kuna, odnosno 22,8 posto niži nego krajem travnja, dok su prema svibnju lani smanjeni 619,6 milijuna kuna ili 22,6 posto.

Istovremeno, rast ukupnih štednih i oročenih depozita na godišnjoj razini podržan je od strane sektora osiguravajućih društva i mirovinskih fondova, čiji su depoziti u svibnju iznosili 4,24 milijardi kuna i bili su 1,4 milijarde kuna, odnosno čak 46,1 posto viši nego u svibnju lani, dok su na mjesečnoj razini rasli za 4,1 posto, tj. 183 milijuna kuna. Ukupni štedni i oročeni depoziti pomoćnih financijskih institucija su, pak, krajem svibnja iznosili 1,4 milijarde kuna te bilježe godišnji i mjesečni rast od 33,8 odnosno 16,7 posto.

You may also like

0 comments