Komentari
Analizu rasta BDP-a komentirao je glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja.
“Realan rast ekonomije u drugom kvartalu iznosio je 2,7 posto godišnje i 2,5 posto godišnje prema sezonski prilagođenim podacima. Rast od 1,1 posto u odnosu na prethodni kvartal znak je da je ekonomija ušla u treći kvartal solidno. Euro područje istovremeno raslo je po stopi od 0,3 posto.
Sve ključne sastavnice BDP-a su zapravo u skladu s mjesečnim objavama ekonomskih podataka. Plaće i zaposlenosti rastu, tako da porast osobne potrošnje od 2,3 posto godišnje u drugom kvartalu ne iznenađuje. Rast investicija od 3,2 posto godišnje također je očekivan. Ipak, pad uvoza od -3,6 posto godišnje u drugom kvartalu upućuje na oprez.
Pad zaliha i uvoza djelomično je rezultat prilagodbe nakon pandemije (dvoznamenkaste realne godišnje stope rasta izvoza i uvoza od drugog kvartala 2021. do četvrtog kvartala 2022.). Svakako ćemo pomno pratiti kretanja ovih indikatora u drugoj polovici godine u smislu daljnjeg usporavanja zbog sporijeg globalnog gospodarskog rasta.
Pad izvoza roba od -9,7 posto godišnje (i -4,6 posto godišnje u prvoj polovici godine) samo potvrđuje utjecaj pada narudžbi iz Njemačke te činjenice da su i druge važne europske ekonomije poput Nizozemske u tehničkog recesiji ili kao Italija, u drugom kvartalu, zabilježile pad ekonomske aktivnosti.
Upravo će gospodarska kretanja u velikim članicama EU te Kini, koja je važno izvozno tržište za Europu, biti ključan faktor za tempo rasta ekonomije u drugoj polovici 2023. godine.
Za sada, vagani prosjek procjena gospodarskog rasta za 2023. u rubrici HGK Konsenzus od 2,3 posto čini se prilično realan”, smatra Šaravanja.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izrazio je u utorak zadovoljstvo podatkom o rastu hrvatskog BDP-a u drugom ovogodišnjem kvartalu za 2,7 posto na godišnjoj razini, istaknuvši da je on daleko veći od prosjeka EU-a.
Premijer Andrej Plenković u utorak je komentirao najnoviji podatak o rastu BDP-a u drugom tromjesečju od 2,7 posto, istaknuvši da su Vladi bitne brojke o zaposlenosti, dizanju plaća i ukupna slika gospodarstva i javnih financija te da je krilatica iza koje stoji ‘obećaj manje a isporuči više’.
