Ante Ramljak, izvanredni povjerenik za Agrokor, održao je konferenciju za javnost u prostorijama Agrokora vezano uz novo kreditiranje koncerna.
Danas smo imali sastanak s predstavnicima Sberbanke, konkretno s Poletaevim i mislim da smo imali jedan vrlo otvoren i konkretan sastanak u kojem smo iznijeli proces tijeka restrukturiranja i novog modela financiranja. Njihov stav ćemo saznati uskoro i vidjet ćemo njihov odgovor, nadam se da će biti pozitivan i pozivam ih da se priključe krugu banaka koje već ulaze u Agrokor s novom likvidnošću, rekao je Ramljak.
Mi smo pri kraju razgovora oko kreditiranja i mislim da idemo u dobrom smjeru. Kredit ne ovisi o tome hoće li Sberbanka sudjelovati u kreditiranju, to neće spriječiti druge banke da kreditiraj, dodao je.
Na novinarski upit o tome mora li država pokrivati dug Agrokora, Ramljak je rekao da nije potrebno da država plaća dug koncerna. Na pitanje o zahtjevima i stavu Sberbanke, Ramljak je rekao da Rusi nisu imali potpune informacije o procesu.
Normalno je da je kao individualno najveći kreditor grupacije Sberbanka iskazala zabrinutost. Nisu imali punu informaciju o tijeku procesa, a mislim da su je sada dobili. Njima je shema s mogućnošću “roll-upa” prihvatljiva, ali vidjet ćemo njihov stav kasnije. Mislim da su zadovoljni otišli sa sastanka. Svi su svjesni toga da je sezona u tijeku i pred nama, i likvidnost će biti sve bolja i bolja, rekao je povjerenik. Ramljak je kazao i da će svima biti omogućen takozvani “roll-up” u financiranju, a to znači da će se za 1 kunu uloženog priznati do 1 kune staroga duga o čemu se još pregovara.
Podsjećamo, ministar Marić danas nije želio dati odgovor na pitanje je li točno da Agrokor može računati samo na novac američkih fondova, a komentirao je napise kako je Agrokorov dug sada dug države.
Čuli ste riječi svih nas, i premijera Plenkovića, od prvog dana – to je isključivo privatna kompanija i sigurno je da je država napravila jedan zakonodavni okvir da se lakše može ući u proces strukturiranja, ali ni o kakvom prepoznavanju i preuzimanju dugova nema ni govora. Predstavnici Sberbanke jutros su održali razgovore s premijerom Andrejom Plenkovićem i predstavnicima hrvatske Vlade o problemu daljnjeg financiranja Agrokora.
Trebali bismo pronaći rješenje, ali to ovisi o razni suradnje – odgovorio je izvršni direktor Sberbanke Maksim Poletaev prije sastanka na pitanje novinara hoće li kreditirati Agrokor. Plenković je izjavio u nedjelju da se vode razgovori s domaćim i ruskim bankama oko financiranja Agrokora te očekuje da će se financiranje nastaviti pod povoljnijim uvjetima nego prije. “Razgovori se vode, novo financiranje će doći. Pregovori se ne vode na cesti ni javno. Kada budu okončani, bit će takvi da će biti sigurno pod povoljnijim uvjetima nego što je to bilo prije”, rekao je Plenković tijekom boravka u Vodicama, piše Večernji list.
Ekonomski analitičar Damir Novotny istaknuo je da Vlada ne bi smjela preuzeti obveze Agrokora ili grupe Agrokor kao javni dug. Zabrinjava ga, ako je to točno, da jamstva jednog od poduzeća iz sastava koncerna, Leda, premašuju 18 ili 19 milijardi kuna za obaveze drugih poduzeća ili Agrokora kao krovne holding-kompanije. Tada se postavlja pitanje koji će biti model restrukturiranja, jer smo vjerovali da poduzeća koja su na burzi mogu samostalno nastaviti živjeti i da stvaraju nove dodane vrijednosti koje će omogućiti njihovo preživljavanje u budućnosti. Sad se vidi da je to dosta teško, naveo je Novotny.
Tema emisije Otvoreno bio je Agrokor, a gostovali su Luka Brkić, profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Jasnica Garašić, profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu, Drago Munjiza, bivši predsjednik uprave Konzuma i Andrej Grubišić, financijski stručnjak.
Profesor Brkić smatra kako se u slučaju Agrokor radi o politici, a ne isključivo o financijskom upravljanju. “Ovdje se radi samo i isključivo o politici. Ništa se neće moći riješiti bez velikih igrača. Samo se prisjetimo što je bilo od raspada Jugoslavije do ulaska u EU i NATO. Stvar je uvijek presječena kada se odluči izvana. Koliko god mi tvrdili da smo globalizirani, živimo u svijetu nacionalnih država. Prema tome, ruski interes je nešto što se sada samo ostvaruje i na ovaj način”, poručio je Brkić.
Profesorica Garašić smatra kako se u slučaju Agrokora ide protiv svih ustavnih načela, što otvara velike prostore za tužbe: “Nema dovoljno znanja. Jedino racionalno što sam danas čula je da država neće ništa preuzeti na sebe. Mi smo ovdje protiv svih ustavnih načela, srljamo u jednu nepotrebnu pravnu zavrzlamu i otvaramo prostor za velike tužbe protiv Republike Hrvatske”.
Bivši predsjednik uprave Konzuma, Drago Munjiza, upozorio je kako je u ovom slučaju važan kapital kojeg u Hrvatskoj nema dovoljno. “Bilo kakav kreditor vjerovat će onome tko radi restrukturiranje. Mi naprosto ne možemo birati kapital koji će doći ovdje jer ga mi sami nemamo dovoljno. Važno je da dođe kapital jer smo bez toga mrtvi. Trebamo zaštititi poslove ljudi”, poručio je i dodao kako je Agrokor u nekoj vrsti kontroliranog stečaja. kojim se kupuje vrijeme kako bi se još razgovaralo.
Financijski savjetnik Grubišić smatra kako se koncern može spasiti preko jednog ili više fondova. “Po mojoj procjeni, treba im do milijardu eura, a mislim da to neće dati ni Sberbank ni drugi kreditori. Mislim da bi to moglo funkcionirati preko fondova, tako da bi jedan fond ili grupa njih dokapitalizirali koncern, preuzeli 80-90 posto svega, dogovorili da će dati novce skupa s kreditorima i tek tada ćemo vidjeti svjetlo na kraju tunela”, rekao je financijski savjetnik Andrej Grubišić.
Profesor Brkić zaključio je kako je svima odgovaralo ući u posao s Agrokorom u vrijeme kada su u posao ušli, a kada je sve propalo, došlo je do panike. “Kod nas je posve normalno da se posluje na jedan drugačiji način. Svi koji su ulazili u tu priču su znali kakav je modus operandi u Hrvatskoj i to im je tada odgovaralo, a sada kada je taj balon puknuo, nastala je panika i nastaju utrke za što bolju poziciju, na koju se sasvim logično pozivaju i premijer i država. Veliki novac treba za restrukturiranje, a u što će ući i kako će stvoriti tu novu dodanu vrijednost? Po ovom modelu mislim da neće.”
Drago Munjiza komentirao je najavu reaktivacije brenda Mercator u BiH. “Kada je Konzum zamijenio Mercator, došlo je do 40 posta pada prometa u Republici Srpskoj u jednom danu. U BiH je Mercator bar jednako jak kao Konzum, pa je povratak brenda logičan potez povjerenika. Kada se logo vrati, teško da će se vratiti tih izgubljenih 40 posto, ali to je dugoročno planiranje”, smatra Munjiza i dodaje kako povjerenik momentalno ima 20 milijuna nadzornika te kako je jako teško donositi odluke pod tim pritiskom. Financijski savjetnik Grubišić zapitao se je li potrebna izlazna opcija, za slučaj da pregovori ne uspiju, te je vjerovnicima poručio da bi bilo dobro da imaju plan B.