Zastupnik HNS-a u Europskom parlamentu Jozo Radoš na plenarnoj se sjednici Europskog parlamenta ovoga tjedna u ime Kluba zastupnika europskih liberala (ALDE), zauzeo za odlučne korake prema stvaranju Europske obrambene unije ocjenjujući da se sigurnosno stanje u Europi pogoršalo.
“Izvješće o zajedničkoj obrambenoj politici ukazuje na bitno pogoršane sigurnosne okolnosti u Europi, utvrđuje kako je Zajednička europska obrambena i sigurnosna politika daleko ispod očekivanja javnosti te naglašava važnost temeljite revizije te politike”, ocijenio je Radoš u raspravi o Izvješću o zajedničkoj obrambenoj politici i najavio da “klub zastupnika ALDE neće podržati one amandmane koji slabe odlučnost Unije za jačanje Zajedničke sigurnosne i obrambene politike”
“Ne prihvaćamo amandmane koji traže brisanje odredbe o potrebi osnivanja zajedničkog EU vojnog zapovjedništva, kao ni one koji relativiziraju Europski program istraživanja u obrambenom sektoru“, istaknuo je Radoš. U Izvješću se Vijeće EU poziva na dosljednu realizaciju ciljeva Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, navedenim u Ugovoru o osnivanju EU-a, kako bi ta politika prerasla u zajedničku obranu.
Jozo Radoš u srijedu je u razgovoru za Hinu ocijenio da je Europska obrambena unija još uvijek samo ideja i da je Europa zbog razmimoilaženja zemalja članica daleko od toga. “To je samo ideja mada i Lisabonski sporazum, pa i neki dokumenti stari 15 godina i više, govore o o zajedničkoj obrani. Europa je daleko od toga jer na tom području postoje velike razlike u pogledu ciljeva pojedinih zemalja”, kazao je Radoš za Hinu u povodu rezolucije o Europskoj obrambenoj uniji izglasane u utorak.
Obrana i vanjska politika, pojasnio je Radoš, su i dalje u većoj nadležnosti zemalja članica, a u pogledu obrane imamo i NATO koji zadovoljava jedan dio zemalja. Po njegovom sudu, to otvara i pitanje kompliciranih strateških odnosa sa SAD-om. “Ta ideja je vrlo stara, ali se nije daleko odmaklo”, rekao je Radoš, dodajući da u vremenu u kojem smo suočeni s brojnim izazovima i u trenutku izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika to postaje vrlo aktualno.
Podsjetio je da europska sigurnosna i obrambena politika uvijek nastaje kao plod nekih izazova. “Dva su bila izazova koja su uvjetovala nastavak takve takve politike – Zaljevski rat i naravno, rat na prostoru bivše Jugoslavije koji je pokazao punu nesposobnost Europe ne samo da se nosi s nekim prijetnjama koje se nalaze u njenom susjedstvu već i i nekim ozbiljnim krizama, uključujući ratove, na vlastitom kontinentu”, rekao je Radoš.
Upravo u tome vidi razlog da jedan dio zemalja, kao plod svojih iskustava, svoju sigurnost vide u NATO-u jer je SAD u tom smislu efikasnij i lakse donosi odluke. “Istočne države radije svoju sigurnost vide u NATO-u nego u Europskoj obrambenoj uniji”, rekao je hrvatski europarlamentarac. Za njega je europska obrambena politika i dalje uglavnom “formalna i ritualna, bez stvarnog sadržaja”. Novi korak prema toj politici opet su uvjetovale krize oko nas, nastavlja Radoš, posebice navodeći primjer ruske okupacije Ukrajine te krize na Bliskom istoku i sjevernoj Africi.
Radoš ocjenjuje da je pitanje pitanje Ukrajine trn u oku u odnosima EU-a i Rusije jer je službena politika EU-a da je Ukrajina okupirana i da je došlo do nasilne promjene granica. “Teško je očekivati da će Rusija u ovim postojećim okolnostima i u nekom srednjoročnom razdoblju odustati od okupacije Krima i istoka zemlje sto je u ovom trenutku uvjet normalizacije odnosa EU-a i Rusije”, rekao je Radoš.
Na pitanje da li će Europa u novim okolnostima biti u stanju iskoračiti po pitanju obrambene unije koja bi onda uključivala i neku vojsku i jedinstvenu politiku, smatra da to ostaje za vidjeti. “Ja navijam za to, ali sve govori da treba biti vrlo oprezan, ako ne i skeptičan”, rekao je Radoš.
Govoreći o odnosu Europe i NATO-a, kazao je da se govori o potrebi europske “strateške autonomije”. “NATO se ne dovodi u pitanje, ali se možda dovodi u pitanje pozicija SAD-a u sigurnosnoj arhitekturi zapadnog svijeta”, rekao je Radoš i dodaje da bi za afirmiranu obrambenu politiku koja bi bila rezultat vanjske politike trebalo bi promijeniti globalne odnose, što nije realno.
Osvrnuvši se na novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, odbacio je njegove tvrdnje da SAD plaća za europsku obranu. “Oni plaćaju za vlastitu dominaciju preko koje ostvaruju svoje ciljeve i interese”, dodaje Radoš.
Izvjestitelj za rezoluciju o o Europskoj obrambenoj uniji Urmas Paet (ALDE, Estonija), je u raspravi održanoj u ponedjeljak kazao da “naša Unija nije opremljena za suočavanje s prevelikim izazovima kada je u pitanju obrana jer je gotovo 30 godina, većina članica rezala svoje obrambene proračune”, naglasivši da je “došao trenutak da europska obrambena politika postane aktivna”.
Europski parlament je u utorak izvijestio da zbog terorizma, hibridnih prijetnji, kibernetičke i energetske nesigurnosti, Europska unija nema drugog izbora nego pojačati svoju sigurnosnu i obrambenu suradnju, utirući tako put prema Europskoj obrambenoj uniji.
Eurozastupnici su predložili odvajanje 2 posto BDP-a na obranu, uspostavu multinacionalnih snaga i stalnog sjedišta za planiranje i vođenje operacija te omogućavanje EU da djeluje tamo gdje NATO to ne želi.
