Radimir Čačić predizborno: HEP treba poslovati tržišno!

U razgovoru za portal Croenergo.eu, predsjednik Reformista, Radimir Čačić, objasnio je svoja stajališta o potrebnim energetskim politikama.

“Nakon iznimno uspješnog starta u 2012. godini u kojoj su izrađeni, a krajem 2012. te u prvoj polovici 2013. i doneseni svi zakoni koji su uskladili domaće zakonodavstvo s Trećim paketom energetskih zakona, te nakon što je zaokružen regulatorni okvir iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, već početkom 2014. krenule su izmjene energetskog zakonodavstva koje su ovaj sektor vratile daleko iza 1. srpnja 2013. i pristupanja RH u EU. Zadnje izmjene zakona o tržištu električne energije su eklatantni primjer otklona od EU zakonodavstva i kohezijske politike. Radi se konkretno o odrednicama koje reguliraju izuzeće od javne nabave koje se mogu regulirati jedino u zakonu o javnoj nabavi. Ovo nije jedini primjer, a Europska Komisija je već reagirala na izmjene kojima se derogiralo tržište plina. Naime veliki problem energetskog zakonodavstva u zadnje dvije godine je da se ponovo želi ozakoniti ono što nije moguće jer nije u skladu zajedničkom europskom energetskom politikom. Još opasnije je to što se takve stvari mogu dogoditi u sustavu koji bi morao reagirati, jer se radi o mišljenjima više ministarstava, a posebice Ministarstvu vanjskih poslova i njihovoj neovisnoj pravnoj službi koja prati usklađenost zakonodavstva”, rekao je Čečić.

“Za početak na žalost ponavljanje gradiva u zakonodavnom smislu i to u prvoj godini. Paralelno s tim stabilnim i tržišno orijentiranim zakonodavnim okvirom donošenje svih provedbenih propisa i ulazak u proces stavljanja u funkciju energetskog potencijala. Taj proces uz zreli zakonodavni okvir mora imati jasni i transparentni način upravljanja te valorizaciju energetskog potencijala kroz međunarodne natječaje za velike projekte, a za građane i njihove potrebe nultu administraciju. Mandatar nove vlade će zateći situaciju lošiju od 2012., jer je vrijeme proteklo, projekti koji su tada bili u kakvom takvom stupnju zrelosti poput Omble su osujećeni, malo toga je učinjeno da bi se ubrzala izgradnja LNG terminala, sve se čini da se osujeti i projekt Plomina C na ugljen, a o projektima hidroelektrana na Savi i Dravi te Senju i Kosinju možemo maštati. Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika i uz korektno postavljani zakonodavni okvir je osim zbog nedonošenja odluka ugrožena i trenutačnim niskim cijenama nafte na svjetskim tržištima, ali i zbog novo otkrivenih izvora. Zato se u prvoj godini uz intenzivnu pripremu novih projekata mora otvoriti područje građanske energije odnosno niza malih učinkovitih projekata korištenja energije Sunca na krovovima, slično kako sam 2012. otvorio cijelo područje do tada razvijenih projekata obnovljivih izvora. Uz navedene i poznate projekte treba potaknuti realizaciju visokoučinkovitih kogeneracija snaga primjerenih toplinskom konzumu kao i korištenje geotermalne energije”, objašnjava Čačić.

HOPS odnosno hrvatski operator elektroenergetskog prijenosnog sustava se mora licencirati sukladno EU zakonodavstvom u neovisnu tvrtku kako je to bio slučaj s Plinacrom. Slično tako i operator distribucijskog sustava ne bi smio biti predmet privatizacije koju vi spominjete. Međutim to da će HEP morati pratiti tržišne silnice i da će se dogoditi njegov izlazak na burzu ukoliko želi razvijati svoju tržišnu djelatnost i zauzeti dio regionalnog tržišta to je neupitno. Zato se prije bilo kakve dalje aktivnosti mora provesti spomenuto razdvajanje. Obnovljivi izvori prije svega moraju biti dostupni građanima i dugoročno im smanjiti cijene energije. Energetska politika dakle treba potaknuti male decentralizirane sustave koji doprinose sigurnosti opskrbe i mogu se brzo realizirati. Ovome su se do sada suprotstavljale poticajne tarife, kvote i ostale administrativne barijere, a koje nisu otklonjene ni novim zakonom o obnovljivim izvorima. Što se tiče projekata OIE većih i velikih snaga oni moraju biti valorizirani na tržištu zelene energije u okviru zajedničkog europskog tržišta i trebaju podlijegati otvorenoj javnoj natječajnoj proceduri dodjeljivanja koncesija.

 

 

 

“Svijest građana je na visokoj razini, ali modeli u kojima odvojeno skupljamo otpad a onda dođe kamion i sve pokupi u isti koš nije ono što je cilj. Dakle isključivo je u pitanju osmišljavanje sustava koji je logičan i u kojem odvajamo i ponovo koristimo onog što smatramo (učinkovito) oporabivim otpadom te zbrinjavamo smeće. Zbrinjavanje smeća može biti realizirano tako da se smeće koristi kao energent tako da se direktno spali ili proizvede deponijski plin koji se također spaljuje. Nove tehnologije spaljivanja su neutralne prema okolišu. Dakle smeće postaje poželjan energent i ne bi trebali plaćati da njegov izvoz već uspostaviti održivi sustav. Mudrom politikom učinkovito se može upravljati i ovim segmentom i smanjiti financijsko opterećenje građana”, zaključuje Čačić.

 

You may also like

0 comments