Analiza
Članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) usuglasile su se da puste 60 miliona barela nafte iz strateških rezervi, od čega će polovina doći iz SAD-a, “kako bi poslale snažnu poruku naftnim tržištima da neće biti nestašica” nakon ruske invazije na Ukrajinu, javlja Glas Amerike.
Tu odluku donio je Odbor agencije, sa sjedištem u Parizu, koja ima 31 članicu.
Američka tajnica za energiju Jennifer Granholm potvrdila je da je predsjednik Joseph Biden odobrio izdvajanje 30 miliona barela iz američkih rezervi i da je SAD spreman preduzeti “dodatne mjere” ako to bude potrebno.
Ruska nafta i plin neće izravno biti obuhvaćeni sankcijama. Rusija svoju sirovu naftu uglavnom prodaje europskim rafinerijama, a ujedno je i najveći dobavljač prirodnog plina u Europi, osiguravajući oko 35 ukupne opskrbe.
“Čini se da se europski i američki političari zasada suzdržavaju od sankcija Rusiji u energetskom sektoru jer bi to Europi naškodilo jednako kao i Rusiji, ako ne i više”, rekao je Bjarne Schieldrop iz SEB-a.
Strahovanja od poremećaja u opskrbi nafte splasnula su i nakon Bidenove poruke da SAD s drugim zemljama radi na kombiniranom otpuštanju na tržište veće količine nafte iz strateških rezervi.
Analitičari drže da će se cijena barela u Londonu vjerojatno zadržati oko razine od 100 dolara sve dok Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC), američke kompanije ili, primjerice, Iran ne osiguraju alternativu ruskoj nafti i ne plasiraju na tržište više barela.
SAD i Iran neizravno pregovaraju u Beču o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015., a dogovor bi mogao rezultirati ukidanjem sankcija na prodaju iranske nafte.
No, proizvođači okupljeni u OPEC-u i njihovi saveznici ne pokazuju da su spremni povećati proizvodnju u travnju više od dogovorenih 400.000 barela dnevno, unatoč skoku cijena iznad 100 dolara, rekli su izvori iz OPEC+.
Ta skupina, u čijim je redovima i Rusija, ponovo će razmotriti proizvodnu politiku na sastanku zakazanom iduće srijede.
Analitičari upozoravaju i na inflatorni pritisak na svjetsko gospodarstvo koji stvara cijena barela od 100 dolara. A jačanje inflacije moglo bi natjerati središnje banke da zaoštre monetarnu politiku, što bi izazvalo usporavanje rasta gospodarstva, a time i potražnje za naftom.
