Hrvatska kao članica EU-a želi uvjetovati Srbiji rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja, određivati brzinu njezina pristupanja EU-u i ojačati osjećaj nadmoći nad Srbijom, ali lošim uzajamnim odnosima obje države riskiraju da izgube svoj stabilizacijski potencijal na odnose u regiji, rekao je u srijedu predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac.
“Hrvatska iz pozicije članice EU-a želi tri stvari – uvjetovati rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja, kao što su suđenja za ratne zločine, u ratu nestalih osoba, prava manjina i granice na Dunavu – onako kako njoj odgovara, određivati brzinu pristupa Srbije EU-u za svoj ili nečiji račun i ojačati unutarhrvatski osjećaj nadmoći u odnosima sa Srbijom”, rekao je Pupovac u intervjuu za srbijanski tjednik Jedinstvo. “Sva tri razloga su štetna, jer se s njima postiže veoma malo ili nimalo, a gubi mnogo”, dodao je
Čelnik hrvatskih Srba ocijenio je da se od prošle godine rasplamsao govor mržnje prema Srbima i da je “porastao osjećaj neigurnosti, uz već ustaljene osjećaje neravnopravnosti, poglavito u suđenjima za ratne zločine, zapošljavanju i razvoju životnih sredina”.
U povodom incidenata na obilježavanju Dana ustanka naroda Hrvatske u Srbu, Pupovac kaže da je Europi, EU-u, Vijeću Europe i OESS-u “trebalo dugo da se pokrenu i progovore o govoru mržnje i nasilju prema Srbima”.
“Trebat će im vremena da i ovo vide i čuju. Jer se ne tiče samo nas već i njih. Negiranje antifašizma, napadi na antifašiste i to pripadnike manjina, negiranje je same demokracije u Europi”, naglasio je Pupovac.
Smatra da odlazeća hrvatska vlada snosi krivnju i odgovornost za toleriranje i ohrabnrbrivanje ekstremizma, ali ukazuje na podijeljene poglede u Hrvatskoj u odnosima prema srpskoj manjini.
“Hrvatska je oko toga podijeljena. Dio nje i njezine politike želi ravnopravne i integrirane Srbe s manjinskim pravima, a dio koji je posljednjih godina ojačao i u posljednjih godinu dana stvorio nered i unazadio zemlju želi Hrvatsku u kojoj se Srbi neće osjećati kao u svojoj zemlji i neće biti ravnopravni ni kao građani ni kao manjina”, rekao je Pupovac.
Za prijepore oko poništenja presude nadbiskupu Alojziju Stepincu, kojom su ga bivše komunističke vlasti 1946. osudile zbog suradnje s ustaškim režimom u NDH, Pupovac kaže da je to “još jedna politička presuda koja neće nikome pomoći, a najmanje istini, jer za takve stvari se povjesna istina ne utvrđuje na sudu, pa ni boljem od ovog koji je to uradio u Zagrebu”.
Pupovac sugerira da Stepinca treba ostaviti povjesničarima i mješovitom povjerenstvu predstavnika Katoličke i Pravoslavne crkve u čijem radu posreduje papa Franjo. “Ono što nas brine i što je naš problem jest rehabilitiranje onih koji vjeruju u NDH i njezine ideje, politike i zlodjela. A to ne može dobro utjecati ni na što, pa ni na odnos Hrvata i Srba”, naglasio je.
Poništenjem presude Branimiru Glavašu za zločine nad Srbima u Osjeku 1991., po njegovu mišljenju, poslane su “vrlo loše poruke srpskom narodu”. “Bojimo se da bi nakon ovoga i to mogao biti još jedan zločin bez kazne, kao što su to oni počinjenini na drugim mjestima, poglavito za Bljesak i Oluju”, rekao je Pupovac.
On kaže i da Hrvatskoj, bez obzira što je članica EU, nije dopušteno kršenje ljudskih i manjinskih prava i rehabilitiranje simbola i ideja povjesnih fašističkih pokreta kakav je bio ustaški. “Drugo je pitanje koliko to Europa sa svojim nevoljama vidi i čuje te koliko ona u sveopćoj međusobnoj buci i bijesu najbolje razaznaje što je što i tko je tko. Naše je, kao što smo to činili do sada, da joj pomognemo da razazna”, kaže Pupovac.
Upozorio je da odnosi Srbije i Hrvatske značajno utječu na stabilnost regije i da obje države riskiraju gubitak tog stabilizacijskog potencijala. “Ostanu li bez njega, ostat će bez značajnog dijela svoje političke moći. Ovakvo nacionalističko iscrpljivanje nesumnjivo slabi tu moć”, zaključio je Pupovac u intervjuu tjedniku Jedinstvo.
-Srpsko narodno vijeće (SNV) izvijestilo je u srijedu, da je u povodu 21. godišnjice Oluje u vijećima srpske nacionalne manjine diljem Hrvatske pročitana deveta Izjava sjećanja u kojoj se između ostalog ističe kako je vrijeme da se Oluja obilježi i sa sviješću i obzirom prema stradanju Srba, njihovu progonstvu, uništavanju njihovih naselja i onemogućavanju njihova povratka.
SNV, kao i u povodu svih ranijih godišnjica, žali i suosjeća sa svima – kako Srbima tako i Hrvatima te pripadnicima drugih nacionalnosti – koji su u toj akciji izgubili živote, zdravlje, imovinu i domove. “Na isti način žalimo i suosjećamo sa svima koji su do te akcije i nakon nje stradavali i patili kao prognani i izbjegli zbog neposrednih ratnih opasnosti i ratnih posljedica. Naročito žalimo za onima koji su stradavali kao civili, ratni zarobljenici te koji su nepovratno ostali bez svojih domova i zavičaja”, ističe SNV.
“Nakon 21 godine smatramo da je vrijeme da se Oluja obilježi i sa sviješću i s obzirom prema stradanju Srba, njihovu historijskom progonstvu, uništavanju njihovih naselja i onemogućavanju njihova povratka. U protivnom, održat će se dojam da ovo slavlje služi tomu da se takva svijest ne razvije i da takav obzir ne nastane. Održat će se dojam da službena, državna politika sjećanja izbjegava suočavanje s odgovornošću zbog svoje ratne politike prema Srbima. Izbjegava također uvidjeti da jednostranim sjećanjem samo produžava ratne politike i izbjegava suočavanje s međunarodno preuzetim obavezama za kažnjavanje ratnih zločina koji su tokom i nakon Oluje počinjeni, a do danas nisu sankcionirani. Slavlje u okolnostima nekažnjenih zločina težak je pravni i moralni problem”, stoji u priopćenju.
Zato SNV smatra da je vrijeme da se Oluja obilježi ne samo sa sviješću o stradanju svih već i s ciljem izgradnje politike i kulture mira te politike i kulture tolerancije.
“Stavljanje proslave u službu jačanja javnog militarizma, produbljivanja političke netolerancije i obnavljanja međuetničke mržnje loša je i štetna služba. Stavljanje proslave u službu poticanja sukobljavanja sa zemljama u regiji jednako je loša i štetna služba. Zato pozivamo predstavnike državne vlasti da ne gradimo jednostrane i paralelne politike sjećanja, da se posvetimo izgradnji kulture mira i tolerancije te politici dobrosusjedskih odnosa”, navode u Izjavi sjećanja.
