Igranje s kineskom vatrom
Zašto Mađarska njeguje tako dobre političke odnose s Kinom? Kakvu korist Mađari od toga uopće imaju? Orbán i njegovo okruženje profitiraju doduše ekonomski, ali politički gledano, taj odnos je dvojben.
Mađarski premijer rado koketira s titulom “bivšeg antikomunističkog uličnog borca”. Viktor Orbán često naglašava kako se zdušno borio za pad diktature i slobodu svoje zemlje. I doista, on je kao student prije pada komunističkog režima demonstrirao često na ulicama glavnog grada Budimpešte. I da, znao se pritom sukobiti i s policajcima koji su htjeli hapsiti kritičare režima.
Ali davno je to bilo, prije više od tri desetljeća. U međuvremenu političar Orbán prezire liberalnu demokraciju i njeguje prijateljske odnose s autokratima i diktatorima. Ima vrlo dobar odnos s Vladimirom Putinom, baš kao i s Recepom Tayyipom Erdoğanom, a vrlo je rado viđen gost i kod dugovječnih vladara u republikama središnje Azije.
No, prije svega je mađarski premijer u proteklom desetljeću izgradio vrlo intenzivno strateško partnerstvo s Narodnom Republikom Kinom. Tako dobre odnose s Pekingom nema nijedna druga članica Europske unije. Mađarska je tako postala jedna od najvažnijih „vrata” za ulazak Kine, odnosno Komunističke partije, u Europsku uniju.
“Gotovo sve članice EU-a njeguju dobre gospodarske odnose s Kinom, ali ni u jednoj drugoj članici Unije politički utjecaj Pekinga nije tako velik kao u Mađarskoj”, kaže budimpeštanski politolog Péter Krekó za DW. “To se uklapa u sliku o sve očitijoj antizapadnoj retorici mađarske vlade.”
Najočitiji aktualni primjer za to je način na koji je Mađarska prošle srijede (5.5.) u Bruxellesu po drugi put u roku od tri tjedna spriječila usvajanje rezolucija o Kini. Konkretno se radilo o kritikama na račun izbornog zakona za Hong Kong. Već sredinom travnja Mađarska je blokirala usvajanje rezolucije EU-a o toj posebnoj upravnoj regiji.
Blokada nije presedan – već godinama se Mađarska redovito protivi usvajanju rezolucija protiv Pekinga. No, Mađarska je podržala sankcije protiv Kine usvojene u ožujku ove godine zbog kršenja ljudskih prava od strane komunističke diktature, ali treba dodati da je mađarski šef diplomacije Péter Szijjártó sankcije tada nazvao „besmislenima i štetnima”.
Cilj te politike nije primarno izražavanje Orbánovog eksplicitnog oduševljenja komunističkom Kinom, već je to pragmatizam. „Politika istočnog otvaranja”, tako mađarski premijer naziva približavanje Rusiji, zemljama središnje Azije i Kini. To je strategija koju je najavio već i prije stupanja na premijersku dužnost 2010.
Tom strategijom mađarski premijer želi proširiti ekonomske odnose Mađarske s drugim zemljama, cilj je privlačenje novih izvora financiranja i veći stupanj neovisnosti o Europskoj uniji i zapadnim financijskim institucijama poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) – koji je mađarska vlada u ljeto 2010., usred pregovora o restrukturiranju dugova, doslovno potjerala iz zemlje.
Loša bilancaKako bi produbio veze s Kinom, Orbán je bio spreman na konkretne političke geste poput blokade rezolucija EU-a, ali i na neke retoričke „vratolomije” kako bi se dodvorio Kinezima. Često zna pohvaliti učinkovitost Kine, ili zna eksplicitno reći kako Mađarskoj ne pada na pamet da Kinu podučava po pitanju demokracije. „Zvijezda na istoku stoji visoko na nebu”, rekao je mađarski premijer 2017., kada je u Budimpešti ugostio susret na vrhu Kina-istočna Europa, u okviru suradnje poznatije kao inicijativa „16+1″.
Iz svega toga Mađarska do sada i nije imala neku pretjeranu korist. Baš kao ni većina drugih istočnoeuropskih zemalja iz te skupine koje su u međuvremenu shvatile da Peking puno toga obećava, ali mało ispunjava. Volumen trgovinske razmjene s regijom je trebao porasti na troznamenkasti iznos (u milijardama eura), ali to se još nije dogodilo. Kina za sada nije ispunila ni obećanja o milijardskim investicijama. Umjesto toga neke zemlje poput Crne Gore upale su u zloglasnu kinesku dužničku klopku.
U Mađarskoj je najveća dosadašnja kineska direktna investicija još uvijek kupovina kemijskog koncerna BorsodChem. Kinezi su 2011. za njega platili 1,2 milijardi eura. Značajnijih i većih investicija tog kalibra za sada nema – ali zato je tu cijeli niz politički opasnih projekata. „Važnost Kine na istoku i jugoistoku Europe raste. Peking šalje cjepivo, investira i posuđuje novac. Tako nastaje nova ovisnost“, upozorava u svom današnjem izdanju njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Kina, Srbija i Mađarska dogovorile su 2014. godine izgradnju najmodernije željezničke veze između Budimpešte i Beograda. Mađarska je uzela kineski kredit od dvije milijarde eura, čiji su detalji do danas tajni. Pritom postoje brojni stručnjaci koji sumnjaju u isplativost i svrsishodnost projekta. Osim toga postoje brojne sumnje u korupciju: jedan od ljudi uključenih u širenje željeznice je Orbánov prijatelj iz djetinjstva Lörinc Mészáros, koji se tijekom posljednjeg desetljeća od malog montera plina uzdigao do najbogatijeg čovjeka u Mađarskoj.
Prošli su tjedan Mađarska i Kina dogovorile osnivanje podružnice Šangajskog sveučilišta Fudan i izgradnju kampusa od 1,5 milijardi eura za do 8000 studenata u Budimpešti. Elitno sveučilište smatra se mjestom gdje se kale najpouzdaniji kadrovi Komunističke partije Kine i tajnih službi Narodne Republike.
Ovo potonje posebno zabrinjava. Investigativni novinar Szabolcs Panyi s portala Direkt36 objavio je u ožujku opširan izvještaj o kineskim špijunskim aktivnostima u Mađarskoj. On dolazi do zajključkas da je zemlja postala važna baza za rad pekinških tajnih službi u Europi.
Kineski studenti, kojih u Mađarskoj ima oko 2.800, sustavno se angažiraju kao špijuni, navodi se u izvješću. Također je uočljivo da je od oko 20.000 ljudi koji su kupili boravišnu dozvolu za Mađarsku u sklopu programa Zlatne vize od 2012. godine, 80 posto kineskih državljana. Stoga je Mađarska optužena da je trojanski konj u Europi zbog kineskog utjecaja, piše Panyi.
Postoji očigledno proturječje u mađarskoj politici prema Kini, kaže politolog Péter Krekó. “S jedne strane, mađarska vlada više puta naglašava suverenitet Mađarske u odnosu na EU i SAD, ali istodobno postaje ovisna o Kini i upada u dužničku klopku. To je puno opasnije od ovisnosti o Bruxellesu .
Mađarska vlada nije odgovorila na niz pitanja DW-a o svojoj kineskoj politici. Samo na pitanje blokiranja rezolucija EU kritičnih prema Kini, vladin glasnogovornik je pismeno rekao da je EU već puno puta komentirala Hong Kong. Stoga daljnja objašnjenja tu nisu potrebna, navodi on, a donosi DW.
