Provjerili smo što se krije iza kašnjenja brodova u Omišalj

Piše Ivan Brodić
Tijekom posljednjih nekoliko dana pristigle su informacije koje su neki mediji označili zabrinjavajućim, a koje govore o tome kako je, netom svečano otvoreni, LNG terminal u problemu tj. kako nisu došla tri broda koja su bila ugovorena za rad toga terminala. Odlučili smo to provjeriti s akterima poslovnog procesa oko LNG terminala.

Pojedini su portali, poput Geopolitike.news, objavili informaciju iz Jadranskog pomorskog servisa, koju je EnergyPressu potvrdio izvor iz tvrtke LNG Hrvatska. Ponudio je racionalno objašnjenje.

Naime, kako se nalazimo u razdoblju u kojemu je cijena ukapljenog plina u Aziji (Kina, Japan i Južna Koreja) nekoliko puta skuplja, trgovci su se vodili ekonomskom računicom te su prodavali plin u tom području, pristajući naručiteljima platiti naknade, kalkulirajući s burzovnim cijenama plina u Europi. Štoviše, inozemni portali koji prate kretanje tankera primjećuju zadnjih dana pojačano kretanje brodova s ukapljenim plinom prema tim krajevima.

Ugovori se u ozbiljnom svijetu poštuju, pa o nestašicama plina na tržištu ne možemo niti razmišljati, upozoravaju redakciju EnergyPressa iz nekoliko tvrtki zakupnika terminala, koji je uzgred zakupljen u punom kapacitetu sljedeće tri godine, a zakupnici su INA, HEP, MVM, MET, dok još neke tvrtke imaju ugovore o korištenju terminal putem ugovora o swapovima s postojećim zakupnicima.

Ipak, razmišljajući o tržištu ukapljenim plinom, čini se kako je ovome trenutku tržište ukapljenim plinom iznimno volatilno, a analitičari s kojima smo razgovarali upozoravaju ponovno na činjenicu kako je jako dobro to što smo sagradili terminal za ukapljeni plin u smislu diverzifikacije i energetske sigurnosti, ali kako je, zbog cijene ukapljenog plina, koji je i bez azijskog tržišta skuplji od kopnenog plina, pogrešno orijentirati potrošače isključivo prema njemu.

Uostalom, Hrvatska ima dobro riješen ugovor o uvozu kopnenoga plina, koji je stabilan i trajat će još nekoliko godina sigurno. Jednostavno je, takva bi politika bila udar na gospodarstvo, koje će još neko vrijeme ovisiti o plinu kao tranzicijskom gorivu prema niskougljičnom društvu.

You may also like

0 comments