Prosvjedi za potporu migrantima u europskim gradovima

Tisuće ljudi su se u subotu okupile na skupovima potpore migrantima u više europskih gradova, dan nakon dogovora EU-a i Turske koji bi trebao zaustaviti najtežu migrantsku krizu na kontinentu nakon Drugog svjetskog rata. Skupovi su održani u Londonu, Ateni, Beču, Barceloni, Amsterdamu i u mnogim gradovima u Švicarskoj.

Dogovor predviđa vraćanje u Tursku svih novih migranata koji će od nedjelje stizati u Grčku, među njima i Sirijci koji traže azil bježeći od rata. Zbog pobune podupiratelja migranata, EU je obećao da će svaki tražitelj azila imati pravo na individualni pristup u rješavanju njegova slučaja i na žalbu na odluku o njegovu vraćanju u Tursku.

Europljani su se usto obvezali da će za svakog vraćenog Sirijca “primiti natrag” u EU drugog Sirijca iz Turske, do 72.000 ljudi. Usprkos takvoj pogodbi, oko 4000 ljudi je prosvjedovalo u Londonu izvikujući slogane poput “izbjeglice su ovdje dobrodošli”.

U Ateni se okupilo oko 1500 ljudi, po procjeni policije, a oko 3000 po procjeni medija. Među njima je bio velik broj migranata iz Afganistana, napose žena i djece iz prihvatilišta u blizini grčke prijestolnice. “Otvorite granice”, “Mi smo ljudi, imamo prava” izvikivali su prosvjednici, okupivši se na poziv lijevih i antirasističkih organizacija, prošetavši u povorci do ureda Europske komisije. “Tražimo od grčke vlade da više ne provodi protuizbjegličku politiku EU-a”, rekao je aktivist Thanassis Kourkoulas.

U Ženevi je više od 600 ljudi bučno prosvjedovalo u središtu grada u prigodi nacionalnog dana “Prava na ostanak”. Povorka se zaustavila ispred francuskog konzulata u Ženevi skandirajući “Francuska izgoni, mlati i ubija”. Govornici su kritizirali francusku politiku u vezi s “Džunglom”, migrantskim kampom u Calaisu koji je djelomično srušen.

Više tisuća ljudi prosvjedovalo je u subotu predvečer u središtu Rima protiv domaćih vlasti i politike vlade Mattea Renzija, napose protiv privatizacije i nesigurnosti. U prosvjednoj povorci bili su sezonski radnici, učitelji, pristaše prava na stan za sve i sindikalisti nezadovoljni zbog privatizacije, rasipanja javnog novca, rezova u socijalnim službama i deložacija.

Prosvjede održane pod sloganom “Grad se ne prodaje” osiguravao je velik broj policajaca koji su zapriječili pristup gradskoj vijećnici prosvjednicima koji su htjeli poći onamo nakon šetnje središtem Rima. Talijanskom prijestolnicom od studenog, kada je njezin bivši gradonačelnik Ignazio Marino podnio ostavku, upravlja prefekt kojeg je imenovala vlada kako bi osigurala vlast u gradu do novih izbora, najvjerojatnije u lipnju.

Prefekt Paolo Tronca stvorio je brojne nezadovoljnike kada je počeo rezati troškove nastojeći smanjiti gubitke gradske uprave. “Ovi su prosvjedi važni kako bismo pokušali promijeniti planove rimske gradske uprave i države”, rekao je Stefano Fassina, bivši član lijevog krila Renzijeve Demokratske stranke (PD).

Kako piše talijanski tisak, Renzijeva vlada želi ubrzati privatizaciju kako bi smanjila golemi dug zemlje, protiv čega je dio talijanske ljevice.

You may also like

0 comments