Analiza tjedna
Proteklih tjedana cijene nafte zabilježile su značajan rast zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Na globalnim tržištima cijene su porasle za više od 8 posto, a to je najveći skok u više od godinu dana. Glavni razlog ovog rasta leži u strahovima trgovaca da bi sukob između Izraela i Irana mogao ugroziti opskrbu naftom iz te regije, koja je ključna za svjetsku ponudu sirove nafte.
Iran, koji proizvodi oko 3.2 milijuna barela nafte dnevno (što čini oko tri posto svjetske proizvodnje), nalazi se u središtu ovog sukoba. Sukob je eskalirao kada je Iran ispalio rakete na Izrael kao odgovor na izraelske vojne akcije protiv Hezbollaha u Libanonu. Izrael je najavio mogućnost daljnjih udara na iranska energetska postrojenja, a spekulira se da bi mogao napasti ključne iranske rafinerije ili izvozni terminal na otoku Kharg. Takav napad bi značajno smanjio iranske prihode od nafte, što bi dodatno destabiliziralo tržište.
Zbog mogućih napada i poremećaja u opskrbi naftom, cijene su porasle, a na londonskom tržištu cijena barela dosegnula je 78.05 dolara, dok je na američkom tržištu cijena porasla na 74.38 dolara po barelu. Eskalacija sukoba mogla bi uzrokovati daljnje poremećaje u opskrbi, pogotovo ako Iran uzvrati napadima na izraelska energetska postrojenja ili ako se sukob proširi na druge zemlje u regiji.
Analitičari upozoravaju da bi potencijalni napadi na iransku infrastrukturu mogli smanjiti globalnu ponudu nafte za više od milijun barela dnevno, što bi dodatno povećalo cijene. Također postoji bojazan da bi Iran mogao napasti energetske infrastrukture u susjednim zemljama ili omesti opskrbu kroz Hormuški tjesnac, ključni prolaz za globalnu trgovinu naftom.
U ovom kontekstu, veći skok cijena nafte mogao bi doprinijeti ponovnom porastu inflacije, baš u trenutku kada su mnoge središnje banke počele smanjivati kamatne stope zbog usporavanja rasta cijena.
