[vc_row][vc_column width=”1/3″]Analiza DZS-a[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Realni sektor hrvatskog gospodarstva u prošloj je godini ostvario nominalni rast poslovne aktivnosti u odnosu na 2018. – promet je porastao za 6,2 posto, dodana vrijednost za 9,5 posto, a broj zaposlenih za 4,6 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).[/vc_column][/vc_row]
DZS je objavio osnovne godišnje strukturno-poslovne pokazatelje za nefinancijsko poslovno gospodarstvo. Riječ je o djelatnostima industrije, građevinarstva, trgovine i nefinancijskih usluga, odnosno djelatnostima koje u najvećem dijelu čine tzv. realni sektor, objašnjavaju statističari.
U tom je dijelu gospodarstva, prema privremenim rezultatima, u prošloj godini aktivno poslovalo ukupno 157.154 poduzeća s 1,08 milijuna zaposlenih osoba, a ta su poduzeća ostvarila ukupan promet (prihod od prodaje proizvoda i usluga) od 739,1 milijarde kuna te dodanu vrijednost u iznosu od 202,9 milijardi kuna.
Po podacima DZS, najveći broj poduzeća u prošloj je godini djelovao u područjima nefinancijskih usluga, u kojima je aktivno poslovalo 80.925 poduzeća, odnosno 51,5 posto i u području trgovine, u kojemu je poslovalo 34.719 poduzeća, odnosno 22,1 posto.
Statistika pokazuje da su dva područja zapošljavala nešto više od dvije trećine zaposlenih – najveći broj zaposlenih osoba bio angažiran u područjima nefinancijskih usluga (404.161 zaposlena osoba ili 37,4 posto) te u područjima industrije (318.887 zaposlenih osoba ili 29,5 posto).
Poduzeća u području trgovine imala su najveći udio u ostvarenom prometu – 289,2 milijarde kuna, odnosno 39,1 posto. Slijede poduzeća u područjima industrije s ostvarenim prometom od 224,5 milijardi kuna, ili 30,4 posto. Poduzeća u područjima nefinancijskih usluga lani su ostvarila promet od 166,3 milijarde kuna (udio od 22,5 posto), a u područjima građevinarstva gotovo 59,1 milijardu kuna (udio od 7,9 posto).
Poduzeća iz tzv. realnog sektora lani su ostvarila ukupnu dodanu vrijednost prema troškovima proizvodnih čimbenika od 202,9 milijardi kuna, što je 9,5 posto više nego godinu ranije. U ukupnoj dodanoj vrijednosti prema troškovima proizvodnih čimbenika najveći udio ostvarila su poduzeća iz područja nefinancijskih usluga, 37,7 posto (76,6 milijardi kuna) te iz područja industrije, 32,5 posto (65,9 milijardi kuna).
Poduzeća iz područje trgovine u ukupnoj dodanoj vrijednosti imala su udio od 21,8 posto (44,4 milijarde kuna), a iz građevinarstva 7,9 posto (16 milijardi kuna).
