Preliminarni podaci Ministarstva financija o ostvarivanju proračuna središnje države u 2015. godini potvrđuju najave o povoljnijoj proračunskoj situaciji od prvotno planirane koja je ostvarena u okolnostima uspostave gospodarskog rasta, uspješne turističke sezone, rasta potrošnje, pada cijena nafte i derivata te rasta neto plaća pri urađenim promjenama u oporezivanju dohotka.
Istodobno podaci potvrđuju nastavak suboptimalne proračunske politike koja je konsolidaciju javnih financija prvenstveno temeljila na povećanju proračunskih prihoda, dok su proračunske uštede bile parcijalne i nedostatne. Tako su u prošloj godini ukupni prihodi proračuna središnje države ostvareni u iznosu od 127,9 milijardi kuna, što je 9,1 milijardu kuna ili 7,7 % više nego u 2014. godini. Istodobno su ukupni rashodi iznosili 137,5 milijardi kuna, čime su u odnosu na prethodnu godinu porasli za 5,6 milijardi kuna ili za 4,3 %. Unatoč poduzimanim mjerama s ciljem racionalizacije državne potrošnje, proračunski se rashodi nisu uspjeli smanjiti ili barem zadržati na razini iz prethodne godine. Štoviše, zabilježen je njihov snažniji rast nego u prethodnoj godini kada su rashodi povećani za 1,1 %.
U posljednjih trinaest godina, za koje postoje donekle metodološki usporedivi podaci, smanjenje razine proračunskih rashoda zabilježeno je samo jedanput, i to u 2012. godini, pri čemu su u razdoblju od 2002. do 2015. godine proračunski rashodi ukupno povećani za 55,7 milijardi kuna ili za 68,0 %. Viši rast proračunskih prihoda u odnosu na rast proračunskih rashoda rezultirao je u 2015. godini proračunskim manjkom središnje države od 9,6 milijardi kuna, što je 3,5 milijardi kuna manje nego u prethodnoj godini. Time je udio proračunskog manjka u BDP-u smanjen s 4,0 % u 2014. godini na oko 2,9 % u 2015. godini, ali pritom treba imati na umu da je riječ o manjku po GFS 2001 metodologiji koja se znatno razlikuje od ESA 2010 metodologije bitne za utvrđivanje prekomjernoga proračunskog manjka u okviru politike Europske komisije.
Relativno snažan rast proračunskih prihoda u 2015. godini rezultat je visokog rasta poreznih prihoda (u odnosu na prethodnu godinu povećani za 7,7 %), prvenstveno onih od poreza na potrošnju. Pritom je zabilježen rast prihoda od poreza na dohodak od 47,5 % (dijelom rezultat i metodoloških promjena u knjiženju povrata poreza), rast prihoda od poreza na dobit od 10,3 % (zbog uspješnijih poslovnih rezultata tvrtki u prethodnoj godini), rast prihoda od trošarina za 8,4 % (dijelom i zbog povećanja iznosa trošarina na duhan i naftne derivate) te posebno rast prihoda od PDV-a koji su povećani za 2,6 milijardi kuna ili za 6,3 %. Prihodi od socijalnih doprinosa smanjeni su za 1,8 %, ali su oni praktički porasli, ako se u obzir uzme znatno manji transfer mirovinske štednje dijela osiguranika iz II. u I. mirovinski stup nego u prethodnoj godini.
U okviru proračunskih rashoda i dalje nije dovoljno vidljiv utjecaj provedenih ušteda i racionalizacija. U odnosu na prethodnu godinu smanjene su tek naknade zaposlenima (za 14,8 %) i socijalne naknade (za 8,0 %). S druge strane, povećani su rashodi za upotrebu dobara i usluga (30,4 %), za subvencije (18,8 %), za pomoći (124,8 %) kao i rashodi za kamate (7,0 %) koji su dosegli iznos od 11,2 milijarde kuna što je 8,4 % rashoda poslovanja proračuna središnje države.
Niži manjak proračuna središnje države po GFS 2001 metodologiji nagovješćuje da bi i deficit proračuna opće države po ESA 2010 metodologiji mogao u 2015. godini biti nešto niži od prvotno planiranog. Tako je i Europska komisija u svojim posljednjim prognozama smanjila očekivanja deficita proračuna opće države na 4,2 % BDP-a u 2015. godini te na 3,9 % u 2016. i 3,2 % u 2017. godini, što ujedno znači da i bez poduzimanja dodatnih mjera u tom horizontu deficit neće biti smanjen na maastrichtski dozvoljenih 3% BDP-a. U proračunskoj politici potreban je zaokret u kojem će se težište fiskalne konsolidacije premjestiti na rashodnu stranu proračuna gdje bi se racionalizacijama i strukturnim reformama trebao izgraditi prostor za porezno rasterećenje na prihodnoj strani. U tom kontekstu programska usmjerenja Vlade Republike Hrvatske o smanjenju proračunskog manjka bez dodatnoga poreznog opterećenja i uz usmjeravanje aktivnosti na rashodnu stranu proračuna daju nadu za provedbu održive fiskalne konsolidacije.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Prema preliminarnim podacima, stanje proračuna središnje države u 2015. godini, ako se gleda samo s pozicije deficita, povoljnije je nego 2014. godine. Drugim riječima, uz bržu dinamiku rasta prihoda nego rashoda, ostvaren je manjak središnje države za 3,5 milijardi kuna manje nego u prethodnoj godini. Time je udio proračunskog manjka u BDP- u smanjen za 1,1 postotni bod na 2,9 % u 2015. godini. No, riječ je o manjku po metodologiji koja se znatno razlikuje od metodologije bitne za utvrđivanje prekomjernoga proračunskog manjka u okviru politike Europske komisije.”
