Promjena na čelu ECB-a označava kraj jeftinog kapitala

Guverner Europske središnje banke Mario Draghi ulazi u posljednju godinu svog osmogodišnjeg mandata i već su krenula nagađanja tko će ga zamijeniti na tom mjestu.
Za razliku od Hrvatske koja je ime budućeg guvernera i njegovih suradnika doznala tek kada je staroj ekipi istekao mandat, Draghijev nasljednik trebao bi se znati u rano proljeće, piše Večernji list.

Već je poznato da će talijanskog bankara zamijeniti netko puno stroži, sa sjevera, moguće Finac, Nijemac ili Nizozemac koji će donijeti odmak od Draghijeve politike jeftinog novca

Inflacija je ovo ljeto u eurozoni preskočila ciljanih dva posto, a to je granica na kojoj kreće povećanje kamata. No, takva se odluka ne očekuje prije idućeg ljeta. Otkako je došao na to mjesto, Draghi je preuzeo ulogu zaštitnika prezaduženog juga, što je odgovaralo i Hrvatskoj, koja je puno trošila te je većinu vremena posuđeni kapital plaćala neodrživo skupo – iznad 6 posto. Tek se ove godine cijena hrvatskog duga spustila na 2,7 posto, no zemlje s dobrim rejtingom i solidnom ekonomijom zadužuju se ispod jedan posto. Smanjenje nezaposlenosti na povijesno najniže razine kao i probijanje stope inflacije iznad ciljanih 1,9% treći mjesec zaredom daju za pravo onima koji priželjkuju povećanje kamatnih stopa.

K tome, europsko gospodarstvo u globalu postiže solidne stope rasta što otvara prostor da se kamatne stope odmaknu od nule. Sve je više upozorenja da se europsko tržište nekretnina ponovno pregrijava jer niske kamate potiču zaduživanje, a veća potražnja diže cijene, posebno u skandinavskim zemljama, Austriji i Nizozemskoj. Za razliku od Amerikanaca koji poskupljuju kapital od 2015., Europska središnja banka oklijeva te će ove jeseni tek smanjiti iznos otkupljenih obveznica. Povećanje kamatnih stopa prebačeno je na sredinu 2019. godine.

Čeka se prvi proračun nove talijanske vlade i općenito se kupuje vrijeme da se vidi kako će se uhodati neobična koalicija od koje je sastavljena vlada u Rimu. Italija, čiji je javni dug oko 130 posto BDP-a, te problematična Grčka i dalje imaju visoku nezaposlenost, pa Draghi koristi zadnju priliku da svojoj zemlji kupi još nešto vremena. Italija je najslabije od svih iskoristila razdoblje jeftinog novca, a jednako loše proteklo je povoljno razdoblje proigrala i Hrvatska, koja se uglavnom bavila političkim krizama, piše Večernji list.

You may also like