[vc_row][vc_column width=”1/3″]DZS [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u listopadu porasla je za 0,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je u prvih deset mjeseci ove godine porasla za 0,9 posto.[/vc_column][/vc_row]
Prema u petak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska je proizvodnja u listopadu pala za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na listopad prošle godine porasla 0,3 posto. U listopadu je na godišnjoj razini najviše porasla, za 8,1 posto, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, a s rastom od 6,4 posto slijedila je proizvodnja energije.
Proizvodnja kapitalnih proizvoda porasla je, pak, za 0,1 posto. Pad na godišnjoj razini zabilježen je kod proizvodnje intermedijarnih proizvoda, za 2,6 posto te kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,7 posto. U prvih deset mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja porasla za 0,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pri čemu je najznačajnija sastavnica, prerađivačka industrija, zabilježila skroman rast od 0,3 posto.
U prilog pozitivnih kretanja, kako navode, ide činjenica da domaća potražnja ostaje snažna, ali usporavanje glavnih hrvatskih trgovinskih partnera te niska konkurentnost ograničavaju snažniji rast industrije.
Naposljetku, skroman oporavak industrije razvidan je usporedimo li obujam industrije s pretkriznom 2008., ističu iz RBA navodeći da je obujam industrijske proizvodnje je za oko 9 posto niži nego u 2008. godini.
[quote_box name=””]
Godišnja inflacija u eurozoni neočekivano je ubrzala u studenom, poduprta poskupljenjem hrane i usluga koje je zasjenilo pad cijena energenata, pokazale su u petak procjene europskog statističkog ureda.
Godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je u studenom u eurozoni jedan posto, procijenio je Eurostat, čime je ponovo dosegnula razinu iz kolovoza. Cijene energenata potonule su pak 3,2 posto, nakon 3,1-postotnog pada u listopadu. Temeljna inflacija koja ne uključuje oscilacijama podložne cijene svježe hrane i energenata a Europska središnja banka (ECB) pozorno je prati pri kreiranju monetarne politike ubrzala je u mjesecu na izmaku na 1,5 posto, s 1,2 posto u prošlom mjesecu.
ECB u srednjoročnom razdoblju cilja na inflaciju od ‘nešto ispod dva posto’ a ne uspijeva je dosegnuti godinama unatoč ultra blagoj monetarnoj politici. Tako je prošli predsjednik Mario Draghi, čiji je mandat istekao početkom mjeseca, objavio u listopadu nove poticajne mjere kako bi podupro posustalo gospodarstvo i inflaciju.
Ponovo je pokrenuo program kupnje obveznica, u vrijednosti 20 milijardi eura mjesečno, ali je upozorio da je manevarski prostor središnje banke dobrim dijelom iscrpljen, pozivajući vlade članica eurozone da priskoče u pomoć gospodarstvu fiskalnim mjerama.
[/quote_box]
